Urbi et orbi 3982

U Svetoj godini milosrđa Papa dijeli oproste za grijeh pobačaja

U Svetoj godini milosrđa Papa dijeli oproste za grijeh pobačaja
Papa s vjernicima / AFP

U Svetoj godini milosrđa koju je proglasio papa Frane, a trajat će od 8. prosinca ove do 20. studenog 2016., papini misionari milosrđa moći će davati oproste za grijeh pobačaja – objavljeno je u Vatikanu.

Značajna je to vijest za sve obitelji, prvenstveno žene i bračne parove koji su zbog raznih životnih situacija upali u teški grijeh, a dosada su oproste mogli davati samo biskupi ili od njih ovlašteni ispovjednici. Ovaj put Papa je dao ovlast “misionarima milosrđa”, koji su novost u Crkvi, a odrješenje, nakon ispovijedi i čina pokore, moći će dobiti i liječnici, zdravstveni tehničari i ostale osobe koje su sudjelovale u abortusu.

Crkveni stav o pobačaju nikad se u povijesti nije mijenjao, smatran je teškim grijehom i zločinom protiv života, koji čovjek nije vlastan oduzeti svojom voljom, bez obzira na to o kojem se stadiju života radi, pa su i kazne bile najteže, poput automatskog izopćenja do ispovjednog odrješenja koje bi udijelio ispovjednik kojega je ovlastio biskup.

– Prvi put u povijesti jubilejâ – istaknuo je mons. Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju – bit će prilika da pojedine biskupije otvore svoja sveta vrata, tzv. vrata milosrđa, bilo u katedrali, u crkvi posebnoga značenja ili u svetištu od posebne važnosti za hodočasnike. Od sazivanja jubileja – primijetio je nadbiskup – Sveta godina milosrđa odstupa od uobičajenog obrasca. Jubileji se, naime, obilježavaju svakih 50 ili 25 godina. Dva su izvanredna jubileja proglašena na godišnjice Kristova otkupiteljskog čina – 1933. i 1983. godine – dok je ovaj jubilej posvećen jednoj temi – milosrđu.

Druga originalna značajka ove izvanredne svete godine Papini su “misionari milosrđa”, kojima će povjeriti poslanje na Čistu srijedu u bazilici sv. Petra sljedeće godine.
– Misionari imaju biti strpljivi svećenici, koji razumiju ljudsku krhkost te su u propovijedanju i sakramentu ispovijedi spremni izraziti ljubavlju ispunjenu blagost Dobroga pastira – rekao je nadbiskup Fisichella.

Piše Damir Šarac



Komentari: 2

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
8. svibnja 2015. u 17:30
Može li mi netko iz uredništva pojasniti papin oprost za grijeh pobačaja u odnosu na KANONSKO PRAVO.

Kan. 1398 - Tko sudjeluje u vršenju pobačaja, upada, ako dođe do učinka, u izopćenje unaprijed izrečeno.

Ako je osoba IZOPĆENA kako joj onda može biti oprošteno?
iugrin
iugrin 19. lipnja 2015. u 21:31
Ivica, tek sam sad vidio tvoj komentar. Smisao je kanonskog prava paragrafima urediti odnose u Crkvi. No, sam je Isus rekao da mu je milosrđe milije negoli žrtva, a zacijelo je šibajući farizeje koji su za sve imali propise, digao ljubav iznad prava. Ovdje se radi o tome da je papa Frane odlučio, osim biskupima i od njih ovlaštenih ispovjednika, u Jubilarnoj godini dati ovlast “misionarima milosrđa”, koji su novost u Crkvi, da nakon ispovijedi i čina pokore odrješenje mogu dati i liječnicima, zdravstvenim tehničarima i ostalim osobama koje su sudjelovale u abortusu. Slijedi jedan citat crkvenog pravnika dr. fra Jure Brkana:
"Što se pak tiče posebnosti crkvenog prava u odnosu na građansko pravo, ima još crkvena kazna latae sententiae (izjavna presuda); u takvu kaznu upada vjernik ipso facto istog časa, odmah (automatski) kada se određeni prekršaj počini. Takve kazne izriču se samo za najteže prekršaje crkvenog zakona; u duhu Crkve našega vremena, crkvene
su kazne uglavnom Izreci prepuštene. Kazne u koje se upada ipso facto moraju biti izričito određene u zakonu. Kazne se izriču tek kada se krivca nije moglo popraviti bratskom opomenom ili ukorom radi uspostave pravednosti i popravka, posebno kada je krivac okorjeli grešnik i nepopravljiv na bratsku opomenu ordinarija te
kada sredstva pastoralne skrbi nemaju učinka (usp. kan. 1341).
Nakon izrečene kazne, onaj koji je kažnjen, može prema kan.
1353. uložiti priziv ili utok protiv sudske presude ili odluke, kojom je izrečena ili proglašena kazna; u takvu slučaju priziv ili utok imaju obustavni učinak habent effectum suspensivum, ako negdje nije drugačije određeno. Kazneno se pravo primjenjuje na vanjsko područje, a o unutarnjem području ne sudi sudac nego se time bavi katolička moralka. U svakom slučaju, treba uvijek poštivati naravna
prava, kao i dostojanstvo ljudske osobe prema crkvenom shvaćanju o dostojanstvu čovjeka - katolika, Božjeg djeteta i uda Crkve, Otajstvenoga tijela Kristova."
Analogno se može primijeniti i na izopćenje (excommunicatio)... Bog preko Crkve može oprostiti svaki grijeh i primiti natrag u njeno krilo svako zabludjelo dijete Božje. Isus je jednom zgodom ustvrdio: Samo je grijeh protiv Duha Svetoga neoprostiv(!)