Urbi et orbi 1295

Damir Šarac: Kardinal Tagle dolazi u Vatikan kao jedan od potencijalnih nasljednika pape Frane

Damir Šarac: Kardinal Tagle dolazi u Vatikan kao jedan od potencijalnih nasljednika pape Frane
Kardinal Tagle pored švicarskog gardiste ulazi u dvoranu Pavla VI. u Vatikanu / FOTO REUTERS

Imenovanje nadbiskupa Manile, kardinala Louisa Antonija Taglea (62), ove nedjelje na službu prefekta Kongregacije za evangelizaciju naroda, nekadašnje Kongregacije za širenje vjere - Propaganda fide, može se protumačiti i kao potez pape Frane da u Vatikan dovede i svijetu predstavi jednog od svojih potencijalnih nasljednika. 

Filipinski kardinal Tagle, naime, bio je jedan od 'papabilea' na prošlom izboru za poglavara Katoličke crkve, a njegov je stil veoma sličan onome pape Frane; ističe se kao jedan od najskromnijih kardinala, posvećen je sirotinji i ne odmiče se od katoličke doktrine u pitanjima tzv. 'kulture smrti', a izgradio je autoritet 'primasa' svih azijskih katolika.

Možda će baš Tagle biti slijedeći papa, ako kardinali procijene da je vrijeme za čovjeka iz Azije, najmnogoljudnijeg kontinenta na zemlji s oko 4,4 miljarde stanovnika. Katolika je ondje oko 144 milijuna, najviše na Filipinima - 84 milijuna što je 85 posto stanovništva - i to ih čini trećom najbrojnijom katoličkom nacijom na svijetu nakon Brazila i Meksika. Na azijskom je krajnjem zapadu, često se zaboravlja, nastalo i kršćanstvo, kao i ostale 'stare' religije: judaizam, islam, budizam, hinduizam, a katoličanstvo je najbrže rastuća religija s godišnjim povećanjem od 9,1 posto.

Imenovanjem kardinala Tagle ponovno se azijski kardinal vraća na čelo kongregacije nakon što ju je od 2006. do 2011. vodio indijski kardinal Ivan Dias.

Nadbiskup Tagle, rođen je u Manili u katoličkoj obitelji, zaređen je za svećenika 1982. a studirao je u SAD-u gdje je i doktorirao teologiju. U Rimu je proveo sedam godina a 1997. godine postao je članom Međunarodne teološke komisije na preporuku tadašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere Josepha Ratzingera. Prilikom njegova imenovanja papa Ivan Pavao II. začudio se njegovoj mladolikosti pa mu je Ratzinger u šali napomenuo : 'Ne bojte se Sveti Oče, imao je prvu pričest.' 

Papa Ivan Pavao II. u listopadu 2001. imenovao ga je u 44. godini biskupom Imusa, a 2011. ga je papa Benedikt XVI. imenovao nadbiskupom-metropolitom Manile, jedne od najvećih katoličkih dijeceza s 3,2 milijuna vjernika. U studenom 2012. godine, tijekom posljednjeg konzistorija u pontifikatu pape Ratzingera, primio je kardinalski biret, a ujedno je postao i predsjednik Međunarodnog Caritasa.

Uoči konklava 2013. godine kardinal Tagle je uvršen u uski krug mogućih kandidata, premda je bilo jasno da je tada još 'prereno' za 'azijskog papu', slabo poznatog na Zapadu. Prema glasovanju vjernika na društvenim mrežama bio je najbolje pozicioniran, a tu je činjenicu komentirao na mladalački način:
- Konklava nije reality show pa da pobjeđuje onaj s najvećim brojem sms glasova!

No nakon izbora pape iz Latinske Amerike što je također bilo iznenađenje, na slijedećim konklavama sve je moguće, posebno uz kvalitete koje se vezuju uz Taglea.

Svijet su tada obišle fotografije mladog kardinala koji se umjesto u limuzini vozi na bicikli, zamjenjuje župnike kad su bolesni, za svoj stol često poziva beskućnike, a bio je proglašen osobom godine na Filipinima. Vrlo je aktivan na internetskim društvenim mrežama, njegove propovijedi se snimaju i kruže različitim medijima, a vodi i televizijsku emisiju u kojoj odgovara na razna duhovna pitanja. Nadahnuo je i filipinsku Miss Universe, Piu Alonzu Wurtzbach da donira Caritasu Manile luksuzne darove koje je kao pobjednica dobila na natjecanju.

Nadavno je krstio 450 djece beskućnika u katedrali Bezgrešnog začeća u Manili, nastojeći promijeniti vjerovanje najsiromašnijih članova filipinskog društva da zbog bijede ne mogu priuštiti svojoj djeci sakramente. 

Otvorio je i ovogodišnji vatikanski skup o zlostavljanju maloljetnika riječima:
- Kako možemo ispovijedati vjeru u Krista ako zatvaramo svoje oči pred ranama koje je uzrokovalo zlostavljanje? Ono što trebamo činiti kao vođe i kao Crkva jest obvezati se da ćemo neprestano hoditi u solidarnosti s onima koji su duboko ranjeni zlostavljanjem, gradeći povjerenje, pružajući bezuvjetnu ljubav i uvijek iznova tražeći oprost priznajući da ga ne zaslužujemo – rekao je filipinski nadbiskup.

Piše Damir Šarac