Urbi et orbi 478

Papin Angelus: U dimenziji života poslije zemaljske smrti, potpuno će se očitovati da smo djeca Božja

Papin Angelus: U dimenziji života poslije zemaljske smrti, potpuno će se očitovati da smo djeca Božja
FOTO VATICAN MEDIA

Papin nagovor prije i nakon molitve Anđeo Gospodnji u nedjelju 10. studenoga 2019.

Draga braćo i sestre, dobar dan!
Današnji evanđeoski odlomak (usp. Lk 20, 27-38) nudi nam predivno Isusovo učenje o uskrsnuću mrtvih. Isusu pristupaju neki saduceji koji nisu vjerovali u uskrsnuće i zato ga provociraju podmuklim pitanjem: čija će o uskrsnuću biti žena koja je imala za muževe sedmoricu braće koji su umrli jedan za drugim? Isus ne upada u zamku i odgovara da uskrsli u zagrobnom životu „niti se žene niti udaju. Zaista, ni umrijeti više ne mogu: anđelima su jednaki i sinovi su Božji jer su sinovi uskrsnuća“ (rr. 35-36). Tako Isus odgovara.

Tim odgovorom Isus prije svega poziva svoje sugovornike – a i nas – da misle na to kako ova zemaljska dimenzija u kojoj sada živimo nije jedina dimenzija, nego postoji druga, neodložna smrti, u kojoj će se potpuno očitovati da smo djeca Božja. Slušati ovu jednostavnu i jasnu Isusovu riječ o životu poslije smrti daje veliku utjehu i nadu, a to nam je silno potrebno posebno u naše vrijeme, toliko bogato poznavanjem svemira, ali tako siromašno mudrošću o vječnome životu.

Ta jasna Isusova sigurnost o uskrsnuću u potpunosti se temelji na vjernosti Boga koji je Bog života. Zapravo iza pitanja saduceja krije se jedno dublje pitanje: ne samo čija će biti žena koja je bila udovicom sedmorici muževa, nego čiji će biti njezin život. Sumnja je to koja muči ljude svih vremena, pa i nas: što će nakon ovog zemaljskog hodočašća biti od našega života? Hoće li pripasti ništavilu, smrti?

Isus odgovara da život pripada Bogu, koji nas ljubi i veoma se brine o nama, do te mjere da je povezao svoje ime s našim: on je „Bog Abrahamov, Bogom Izakov i Bog Jakovljev. A nije on Bog mrtvih, nego živih. Ta svi njemu žive“ (rr. 37-38).

Život postoji tamo gdje postoji povezanost, zajedništvo, bratstvo i taj je život jači od smrti kad se temelji na istinskim odnosima i vezama vjernosti. Naprotiv, nema života tamo gdje postoji umišljenost da je dosta pripadati samom sebi i živjeti kao otok: u tim stavovima prevladava smrt. To je egoizam. Ako živim za sebe, u svome srcu sijem smrt.

Neka nam Djevica Marija pomogne živjeti svaki dan u perspektivi onoga što govorimo u posljednjem dijelu Vjerovanja: „Iščekujem uskrsnuće mrtvih i život budućega vijeka“. Iščekivati vječni život.

Nakon Angelusa

Draga braćo i sestre,
jučer je u Granadi, u Španjolskoj, blaženom proglašena Maria Emilia Riquelme y Zayas, utemeljiteljica Sestara misionarki Presvetog Oltarskog Sakramenta i Marije Bezgrješne. A danas se u Bragi u Portugalu slavi misa zahvalnica za ekvivalentnu kanonizaciju svetog Bartolomeja Fernandesa od Mučenika. Novu je blaženicu resila uzornost u gorljivosti prema euharistijskom klanjanju i velikodušnost u služenju najpotrebnijima, dok je novi svetac bio veliki evangelizator i pastir svoga naroda. Pljesak za oboje blaženika!

Upućujem poseban pozdrav dragom narodu Južnog Sudana, koji ću posjetiti iduće godine. S još uvijek živim sjećanjem na duhovnu obnovu za predstavnike vlasti te zemlje, održanu u Vatikanu u travnju ove godine, želim ponoviti svoj poziv svim akterima političkog procesa u toj zemlji da traže ono što ujedinjuje i da nadiđu ono što dijeli, u duhu istinskog bratstva. 

Narod Južnog Sudana posljednjih je godina previše toga pretrpio i očekuje s velikom nadom bolju budućnost, napose konačno okončanje sukoba i trajni mir. Stoga pozivam odgovorne da se neumorno nastave zalagati za inkluzivni dijalog u traženju konsenzusa za dobro te države. Također izražavam nadu da međunarodna zajednica neće propustiti pratiti Južni Sudan na putu nacionalnog pomirenja. Pozivam vas sve da se zajedno pomolimo za ovu zemlju, prema kojoj osjećam posebnu naklonost. 

Želim povjeriti vašim molitvama također prilike u ljubljenoj Boliviji, u blizini moje domovine. Pozivam sve Bolivijce, posebno političke i društvene aktere, da s konstruktivnim duhom i bez ikakvih prethodnih uvjeta, u ozračju mira i ozbiljnosti, čekaju rezultate procesa revizije izbora koji je trenutno u tijeku. U miru.

Danas se u Italiji obilježava Dan zahvalnosti za plodove zemlje i ljudskoga rada. Pridružujem se biskupima podsjećajući na snažnu veze između kruha i rada i nadam se hrabroj politici zapošljavanja u kojoj će se uzeti u obzir dostojanstvo i solidarnost i spriječiti rizik od korupcije. Neka se radnike ne iskorištava, neka bude posla za sve ali pravoga, a ne robovskog rada!

Misa u lateranskoj bazilici

Papa Franjo predvodio je u subotu 9. studenoga poslijepodne u Lateranskoj bazilici misno slavlje u povodu blagdana posvete te rimske prvostolnice.

Osvrnuvši se na misna čitanja, Sveti Otac na početku propovijedi citirao je riječi iz 46. psalma: „Rijeka i rukavci njezini vesele Grad Božji“, te istaknuo kako su kršćani poput rijeke koja izvire iz hrama, donoseći riječ života i nade koja je u stanju učiniti plodnima pustinje srca. Oni postaju radosni navjestitelji, odlučni dijeliti blago Riječi i raditi za opće dobro. Bog je tajna te nove životne sile, kazao je Papa. Neka se Gospodin raduje kad nas vidi u pokretu, spremne srcem saslušati Njegove siromahe koji vape.

Upoznati druge, stupiti u dijalog s njima, slušati ih ponizno, besplatno i u siromaštvu srca; pozivam vas da sve to živite, ne kao težak napor, već s duhovnom lakoćom.

Od rimskih pastira papa Franjo zatražio je pak da očuvaju zajednicu od svake svjetovnosti i loših kompromisa. Također ih je potaknuo da povjerenu im zajednicu obrane od „grabežljivih vukova koji bi ju željeli udaljiti od Evanđelja, jedinog temelja svake duhovne građevine“. Rimske svećenike Sveti Otac nazvao je mudrim arhitektima po primjeru sv. Pavla zbog njihove svjesnosti da se Crkva rađa samo iz Božje Riječi, s onu stranu uspjeha i neposrednih priznanja. 

„Otkad sam rimski biskup, pobliže sam upoznao mnoge od vas. Divio sam se vašoj vjeri i ljubavi prema Gospodinu, bliskosti s ljudima i velikodušnosti u brizi za siromašne. Poznajete četvrti grada kao nitko drugi te u srcu nosite lica, osmijehe i suze mnoštva ljudi. Odbacili ste ideološke suprotnosti i osobne interese kako biste napravili mjesta za ono što Bog od vas traži. Realnost onoga koji je s objema nogama na zemlji i zna ‘kako stoje stvari u ovom svijetu’ nije vas spriječila da letite visoko s Gospodinom i sanjate velike stvari“, rekao je Papa, prenosi Vatican News.

Osvrnuvši se na evanđeoski odlomak koji opisuje Isusa kako rastjeruje trgovce iz Hrama, Papa je istaknuo da ne postoji ljudsko srce u kojem se Krist ne bi htio ili mogao ponovno roditi. Često nam se dogodi da se tijekom života, kao grešnici, udaljimo od Gospodina i gasimo Njegov Duh. Uništavamo Božji hram koji smo svi mi. Ipak to stanje nikada nije bezizlazno. Gospodinu su dovoljna tri dana kako bi obnovio svoj hram u nama, kazao je Sveti Otac. Nitko, koliko god bio ranjen zlom, na ovoj zemlji nije osuđen biti zauvijek odvojen od Boga.

Često na tajanstven, ali stvaran način Gospodin u srcima otvara nove pukotine, želje za istinom, dobrotom i ljepotom koje stvaraju prostor za navještaj Evanđelja. Ponekad se može naići na nepovjerenje i neprijateljstvo; ne smijemo dopustiti da nas to blokira, već radije njegujmo uvjerenje da su Bogu dovoljna tri dana kako bi uskrisio Svoga Sina u ljudskom srcu. To je priča i nekih od nas; duboka obraćenja plod su nepredvidivog djelovanja milosti , istaknuo je Sveti Otac te na kraju poželio okupljenima da rastu u vjeri u Uskrsno Otajstvo.

misija / ika