Urbi et orbi 4906

Papa Frane: Kršćani ne moraju rađati djecu 'kao na pokretnoj traci'

Papa Frane: Kršćani ne moraju rađati djecu 'kao na pokretnoj traci'
Papa Frane tijekom konferencije za novinare na povratku u Rim / AFP

Nakon 14 sati leta, papa Frane vratio se 19. siječnja sa svoga sedmog apostolskog putovanja i drugog na azijski kontinent na kojem je posjetio Filipine i Šri Lanku. Neposredno po dolasku u Rim otišao se pomoliti pred njemu vrlo dragu sliku Gospe "Spasiteljice rimskog naroda", koja se čuva u bazilici Svete Marije Velike kako bi joj zahvalio za zaštitu, koju je tražio isto tako u posve privatnoj posjeti toj crkvi 10. siječnja, prije odlaska na putovanje. To je već 17. put da se Frane nakon izbora za Papu otišao pomoliti pred sliku "Salus populi Romani".

Talijanski dnevnik La Stampa, opisujući razgovor pape Frane sa 76 novinara u zrakoplovu na povratku iz Manile u Rim, koji je trajao više od sat vremena, primjećuje kako je Sveti Otac sa suzama u očima govorio o tom svom kratkom boravku na Azijskom kontinentu, posebno na Filipinima, gdje se osjećao nemoćan pred žrtvama tajfuna Yolanda. Govorio je korupciji, raskoši, gladi i o ulozi žena u Crkvi i društvu. Osvrnuo se ponovno i na slobodu izražavanja i provokacije. Osudio je nasilje i pozvao novinare da budu oprezni i razboriti.

Osvrćući se na korupciju, iznio je primjer što ga je sam doživio, kada su mu kao novoimenovanom biskupu predložili pomoć za siromahe i obećali proviziju od 50%. Korupcija je postala svjetski problem te se vrlo lako uvuče čak u crkvene ustanove. Najveće žrtve korupcije su siromasi.

Najavio je svoje putovanje u Afriku i Južnu Ameriku. U srpnju će posjetiti Ekvador, Boliviju i Paragvaj, a u rujnu Sjedinjene Američke Države, gdje je predviđen i njegov nastup u Ujedinjenim narodima, u studenome će posjetiti Srednjoafričku Republiku i Ugandu. Primijetio je kako to putovanje dolazi sa zakašnjenjem zbog problema ebole. Opasno je naime održavati velike skupove zbog zaraze. U tim zemljama nema za sada problema. Godine 2016. namjerava posjetiti Čile, Peru i svoju rodnu Argentinu.

Odgovarajući na pitanje o kontroli rađanja, Papa je upozorio na opasnost kontrole rađanja od strane svjetskih velesila. Rezultat toga je sve manja stopa nataliteta. To ne znači da kršćani moraju rađati djecu "kao na pokretnoj traci". Spomenuo je kako je ukorio ženu koja je ima već osmero djece sa sedam carskih rezova. Upozorio je kako bez otvorenosti životu nema sakramenta braka. Još je jednom pozvao kako treba gledati siromahe za koje su djeca dragocjeno blago.

Papa Frane priznao je pred novinarima da su ga mnoge filipinske geste veoma dirnule, jer se radi i o gestama srca. Posebno su ga ganuli očevi koji su dizali djecu kako bi ih Papa blagoslovio. Primijetio je kako se to u drugim sredinama ne doživljava često. Izgledalo je kako da žele reći to je moje najdraže blago, moja budućnost zbog čega se isplati raditi i trpjeti. Originalna gesta, proizašla iz srca. Ganule su ga i majke s invalidnom djecom. One ih nisu skrivale. I one su ih donijele da ih Papa blagoslovi i predstavljale: To je moje dijete, takvo je, ali je moje. Sve mame tako rade, ali Papu je posebno ganuo način kako su to čine filipinske majke.

Govoreći o siromasima primijetio je kako su to žrtve kulture bacanja i rasipanja hrane. Podsjetio je kako u Buenos Airesu postoji područje zvano Portomadero s 36 luksuznih restorana, a odmah do njega počinju takozvane "villas miserias" - vile bijede, gdje ljudi gladuju. Jedni napadaju druge. Mi se lako privikavamo na tu situaciju. Tu smo mi, a tamo su napušteni. To je siromaštvo.

Crkva mora dati sve više primjer i odbijati svjetovnost. Često svećenici, a i laici sablažnjavaju ljude. Teško je slijediti Isusov put. Crkva bi morala sa sebe "svući" raskoš. Na pitanje može li se nazvati državnim terorizmom neke oblike siromaštva i bijede, primijetio je da nije još o tome razmišljao, ali je naveo primjer jednog rimskog beskućnika, kojega nisu htjeli primiti u bolnicu. Da bi ga spasio župnik ga je nagovorio na hitnoj da padne u nesvijest.

Tumačeći "ideološku kolonizaciju obitelji" naveo je primjer kako je 1995. u Argentini ministrica obrazovanja, prosvjete i sporta tražila pomoć za izgradnju škola za siromahe. Pomoć su joj dali, ali pod uvjetom da se u školske knjige za djecu unese zasade gender ideologije, struja što je promiče nekolicina ljudi, koji idu za promjenom, štoviše, za dokidanjem tradicionalnog vrijednosnog sustava, kao i za dokidanjem postojećih društvenih ustanova, posebno klasičnih ustanova poput braka i obitelji.

To je očiti primjer ideološke kolonizacije. Ulazi se među narod ili u određene skupine bez ikakve veze s njima, kolonizirajući ga idejama kojima se namjerava promijeniti mentalitet ili ustrojstvo. To su isto činile diktature u prošlom stoljeću. Kada se nameću ideje kolonizirajućih carstava, u narodima se uništava njihov identitet.

misija / ika

 

Komentari: 1

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
4. veljače 2015. u 23:10
Potpišite peticiju u kojoj se Papu moli da se izjasni koje stavove zastupa u odnosu na homoseksualni „brak“ i druga moralna pitanja: http://www.filialappeal.org