Urbi et orbi 1125

Pod geslom 'Ne bojte se! Otvorite vrata Kristu!' Splitsko-makarska nadbiskupija hodočasti u Poljsku

Pod geslom 'Ne bojte se! Otvorite vrata Kristu!' Splitsko-makarska nadbiskupija hodočasti u Poljsku
Prvo odredište bilo je najveće svetište u Austriji, posvećeno Gospi u Mariazellu / Danira Matijaca

Vjernici Splitsko-makarske nadbiskupije predvođeni nadbiskupom mons. Marinom Barišićem krenuli su na hodočašće u Poljsku. Nastavljen je tako niz godišnjih nadbiskupijskih hodočašća koja se već mogu nazivati tradicionalna, a do sada se, uz hrvatska svetišta, hodočastilo u Španjolsku, Južnu Italiju, te nekoliko puta u Rim i Svetu Zemlju.

Ove godine po prvi put ide se na sjever – prema domovini svetog pape Ivana Pavla II., čija se dvadeseta godišnjica posjeta Splitu, Solinu i Nadbiskupiji obilježila prošle godine (1998. – 2018.). Vjernici će, između ostaloga, posjetiti Mariazell, Beč, Czestochow, Krakow i Budimpeštu.

Na hodočašće koje se odvija pod geslom „Ne bojte se! Otvorite vrata Kristu!“ krenulo je pet autobusa vjernika u ranim jutarnjim satima 7. listopada, a na hodočasničkom putu uz nadbiskupa mons. Marina Barišića, generalnog vikara mons. Miroslava Vidovića i pastoralnog vikara mons. Nediljka Antu Ančića, prate ih i mons. Pavao Banić, don Josip Periš, don Jozo Gojsalić, don Ranko Vidović, don Danko Kovačević, don Nikola Bodrožić Selak i don Luka Vuco.

Prvo odredište bilo je najveće svetište u Austriji, ono u Mariazellu, posvećeno Blaženoj Djevici Mariji koju narod zove Velika Majka Austrije. Prema predaji utemeljen je 21. prosinca 1157. Opat iz benediktinskoga samostana “St. Lambrecht” tada je poslao monaha imenom Magnus u okolicu Mariazella, koja je bila u posjedu njihova samostana za dušobrižnika ljudima koji su ondje živjeli. Magnus je na put uzeo i svoj Marijin kip dužine 47 centimetara načinjen od lipova drveta, a kad je već bio nadomak cilju, veliki kamen mu je zapriječio put. 

Magnus je Majku Božju zamolio za pomoć, a potom se stijena rascijepila i omogućila mu prolaz. Stigavši na cilj, redovnik je položio kip na jedan panj. Tada je počeo oko njega graditi „ćeliju“, koja je trebala istodobno služiti kao kapelica i njegovo boravište. Marija u ćeliji – latinski cella, njemački „Zelle“ - dali su ime tome mjestu, Mariazell. 

Prvi ugledni hodočasnici bili su moravski grof Heinrich (Henrik). On i njegova žena u Mariazell su pošli na nagovor sv. Vencela, kako bi izmolili ozdravljenje od teškoga artritisa. U zahvalu za ozdravljenje grof je 1200. godine oko ćelije dao izgraditi romaničku kapelicu. Kroz stoljeća su mnogi ljudi, bježeći pred ratnim i drugim nevoljama, u Mariazellu tražili spas i utjehu a brojni vjernici svjedočili su obraćenjima i čudesnim ozdravljenjima.

Ovo svetište usred sjevernih Štajerskih Alpa ima veliko značenje i za katolike iz susjednih zemalja te slovi kao najveće hodočasničko mjesto srednje Europe gdje svakodnevno hodočaste Hrvati, Poljaci, Mađari, Talijani, Česi, Slovaci, Slovenci, Austrijanci, Nijemci, pa čak i Englezi i Francuzi. Ovdje su hodočastili i sveti papa Ivan XXIII., i to kao mladi svećenik 1912. godine, potom sveti papa Ivan Pavao II. 1983. godine te papa u miru Benedikt XVI. kad je kao Petrov namjesnik 2007. godine predslavio jubilej u povodu 850. obljetnice osnutka Gospina svetišta u Mariazellu.

Predvodeći misno slavlje na ovom svetom mjestu nadbiskup Barišić je podsjetio kako je tijekom povijesti Mariazellska Gospa prozvana „Nježnom Majkom slavenskih naroda“ te naglasio da, iako smo davno izišli iz zajedničke zemlje i vlasti, još uvijek smo ostali pod zajedničkom krunom Majke Marije. Kazao je kako u ova moderna vremena ne smijemo zaboraviti na te zajedničke korijene te Radosnu vijest koja je zahvatila područje Europe preko benediktinaca i ujedinila sve narode kroz molitvu, rad i obrazovanje. 

Čak i zastava Europske unije kojom smo danas ujedinjeni izvor ima u plavom plaštu Marijinu i njenom vijencu od dvanaest zvijezda. Zamolio je Gospu od Ružarija, čiji se blagdan toga dana slavio, da nas i dalje okuplja kao nježna Majka u svoje krilo te da nam kao monahu Magnusu pomogne sa životnih puteva otkloniti sve prepreke koje nas priječe doći Kristu.

misija / kristina bitanga / smn