Urbi et orbi 1263

Sveti Otac slavio misu na Trgu svetog Petra na kojem je otkrivena skulptura migranata u pokretu

Sveti Otac slavio misu na Trgu svetog Petra na kojem je otkrivena skulptura migranata u pokretu
Papa uz skulpturu kanadskoga umjetnika Timothyja P. Schmalza / VATICAN MEDIA

Povodom Svjetskog dana migranata i izbjeglica, papa Franjo je slavio svetu misu na Trgu svetoga Petra. Ljubiti bližnjega znači postati bližnji svim putnicima koji su zlostavljani i napušteni na putovima ovoga svijeta.

Ne možemo ostati ravnodušni pred siromaštvom mnogih – rekao je papa Franjo danas na misi na Trgu svetoga Petra, prigodom Svjetskog dana migranata i izbjeglica. Pripjevni nas je psalam današnje liturgije podsjetio da Gospodin podržava strance, udovice i siročad – napomenuo je Papa i naglasio – Psalmist izričito spominje te kategorije koje su posebno ranjive, često zaboravljene i izložene zlostavljanju. Stranci, udovice i siročad, to su oni bez prava, isključeni i marginalizirani, za koje Gospodin posebno brine. Zato Bog traži od Izraelaca da njima posvete posebnu pažnju.

Gospodin u Knjizi Izlaska upozorava narod da ni na koji način ne zlostavljaju udovice i siročad, jer On čuje njihov vapaj (usp. Izl 22,23) – rekao je Sveti Otac i primijetio – Isto se upozorenje ponavlja dva puta u Knjizi Ponovljenog zakona s dodatkom o strancima koji su također uvršteni u zaštićene kategorije (usp. Pnz 24,17; 27,19). Razlog je tog upozorenja jasno protumačen u istoj knjizi. Bog je Izraelov onaj koji „daje pravdu siroti i udovici; ljubi pridošlicu, daje mu hranu i odjeću“ (Pnz 10,18). Ta je brižna zabrinutost prema ugroženima prikazana kao osobina po kojoj se razlikuje Bog Izraelov, a kao moralna dužnost, traži se i od svih onih koji žele pripadati Njegovom narodu.

Zbog toga moramo biti posebno pažljivi prema strancima, kao i prema udovicama, siročadi i svima koji su danas odbačeni – rekao je papa Franjo i istaknuo – U poruci za ovaj 105. svjetski dan migranata i izbjeglica, kao refren ponavlja se tema: „Ne radi se samo o migrantima“. I istina je, ne radi se samo o strancima, nego o svim stanovnicima egzistencijalnih periferija koje su zajedno s migrantima i izbjeglicama žrtve kulture odbacivanja. Gospodin traži da prema njima u praksi primijenimo milosrdnu ljubav, da obnovimo njihovu i svoju ljudskost, nikoga ne isključujući ni izostavljajući.

Istovremeno dok činimo djela milosrdne ljubavi, Gospodin traži da razmišljamo o nepravdama koje stvaraju isključenost, posebno o povlasticama malobrojnih koje, da bi se sačuvale, idu na štetu mnogih – rekao je Papa i nastavio – Današnji je svijet svakim danom sve više elitistički i okrutan prema isključenima. Zemlje u razvoju i dalje troše svoja najbolja prirodna i ljudska bogatstva za dobrobit nekoliko povlaštenih tržišta. Ratovi pogađaju samo neka područja u svijetu, no oružje se, kojim se oni vode, proizvodi i prodaje na drugim područjima koja potom ne žele prihvatiti izbjeglice koji su plod tih sukoba. Cijenu uvijek plaćaju najmanji, siromašni i najranjiviji kojima se zabranjuje sjesti za stol i kojima se ostavljaju mrvice od gozbe.

U tom smislu moramo shvatiti oštre riječi proroka Amosa iz prvog čitanja današnje liturgije (Am 6,1.4-7). Jao bezbrižnima i spokojnima na Sionu koji se ne brinu zbog propasti Božjeg naroda – podsjetio je Sveti Otac i dodao – Nisu svjesni propasti Izraela, jer su previše zauzeti, osiguravajući si dobar život, ukusnu hranu i fina pića. Dojmljivo je kako su, nakon 28 stoljeća, te opomene sačuvale svoju aktualnost. Naime, i danas nas kultura blagostanja vodi da razmišljamo samo o sebi, čini nas neosjetljivima na vapaje drugih, vodi nas u ravnodušnost prema drugima, dapače u globalizaciju ravnodušnosti.

Na kraju smo u opasnosti da postanemo kao bogataš, o kojem nam govori evanđelje današnje liturgije, koji se ne brine o siromašnom Lazaru punom čireva i željnom nasititi se onim što je padalo s njegova stola (Lk 16,20-21) – rekao je papa Franjo i primijetio – Previše zauzet kupovinom skupe odjeće i pripremanjem gozbi, bogataš ne vidi Lazarovo trpljenje. I mi, previše zauzeti kako bismo sačuvali svoje blagostanje, riskiramo da ne primijetimo brata i sestru u teškoćama. 

No kao kršćani ne možemo biti ravnodušni pred dramom starog i novog siromaštva, najmračnijom samoćom, prezirom i diskriminacijom onih koji ne pripadaju našoj skupini. Ne možemo ostati neosjetljivi i obamrlog srca pred bijedom mnogih nevinih. Ne možemo ne plakati i ne reagirati. Molimo Gospodina za milost plača koji pred tim grijesima obraća srce.

Ako želimo biti Božji muškarci i žene, kao što sveti Pavao traži od Timoteja, moramo neokaljano i besprijekorno čuvati zapovijed (1Tim 6,14) – rekao je Papa i napomenuo – A zapovijed je ljubiti Boga i bližnjega. Te dvije zapovijedi ne mogu se odvojiti! Ljubiti bližnjega kao sebe, znači i ozbiljno se zauzeti za gradnju pravednijeg svijeta, gdje svi imaju pristup zemaljskim dobrima, svi imaju mogućnost ostvariti se kao osobe i kao obitelji, gdje su svima zajamčena temeljna prava i dostojanstvo.

Ljubiti bližnjega znači suosjećati s trpljenjem braće i sestara, približiti se, dotaknuti njihove rane i dijeliti s njima njihov život, kako bi konkretno očitovali Božju nježnost prema njima – rekao je Sveti Otac i dodao – To znači biti bližnji svim putnicima koji su zlostavljani i napušteni na putovima ovoga svijeta, kako bi im ublažili rane i odveli ih do najbližeg mjesta prihvata, gdje je moguće pobrinuti se za njihove potrebe.

Bog je tu svetu zapovijed dao svojem narodu i zapečatio je krvlju svojeg Sina Isusa, kako bi bila izvor blagoslova za cijelo čovječanstvo, kako bismo se zajedno mogli zauzeti za izgradnju ljudske obitelji u skladu s izvornim projektom koji je objavljen u Isusu Kristu; da svi budemo braća i djeca jednoga Oca. Danas nam je potrebna majka, i stoga Marijinoj majčinskoj ljubavi, Gospi od puta, Gospi od mnogih žalosnih putova, povjeravamo migrante, izbjeglice, sve koji žive na periferijama svijeta i one koji postaju njihovi suputnici – zaključio je papa Franjo.

Nakon misnoga slavlja, papa Franjo je uputio pozdrav svim prisutnima na Trgu svetoga Petra koji su sudjelovali u molitvi i obnovili pažnju Crkve prema različitim kategorijama ranjivih osoba u pokretu. Napomenuo je također da su proslavili Svjetski dan migranata i izbjeglica u zajednici s vjernicima svih biskupija u svijetu, potvrdivši time potrebu da nitko ne bude isključen iz društva, bilo da je riječ o pridošlici ili o građanima koji već dugo stanuju na nekom području.

Sveti je Otac potom najavio otkrivanje skulpture na glavnom vatikanskom trgu, kojoj su tema riječi iz Poslanice Hebrejima: „Gostoljublja ne zaboravljajte; njime neki, i ne znajući, ugostiše anđele!“ (Heb 13,2) Ta skulptura kanadskoga umjetnika Timothyja P. Schmalza, načinjena od bronce i gline, prikazuje skupinu migranata iz različitih kultura i povijesnih razdoblja. Želio sam to umjetničko djelo ovdje, na Trgu svetoga Petra, kako bi sve podsjetilo na evanđeoski izazov prihvata – rekao je papa Franjo.

Na kraju je Sveti Otac napomenuo da će sutra u Kamerunu započeti susret nacionalnoga dijaloga, kojemu je cilj pronaći rješenje za tešku krizu koja godinama pritišće tu afričku zemlju. Osjećajući se blizu patnjama i nadama dragog kamerunskog naroda, pozivam sve na molitvu kako bi taj dijalog bio plodan i doveo do pravednog i trajnog mirovnog rješenja, na dobrobit svih. Neka Marija, Kraljica mira, posreduje za nas – zaključio je papa Franjo te s vjernicima izrekao molitvu Anđeoskog pozdravljenja.

misija / radio vatikan