Urbi et orbi 428

Papa Frane obnovio statute Vatikanske banke: Provjeru bilance vršit će vanjski revizori

Papa Frane obnovio statute Vatikanske banke: Provjeru bilance vršit će vanjski revizori
FOTO VATICAN MEDIA

Papa Frane je jednim kirografom, odnosno vlastoručno napisanim dokumentom, koji je objavljen 10. kolovoza, obnovio 'ad experimentum' na dvije godine statute Instituta za religijska djela (IOR), koje je odobrio sveti Ivan Pavao II. 1990. godine. Već je on tada, kako bi ju bolje prilagodio potrebama vremenā, dao novu strukturu toj ustanovi koju je osnovao Pio XII., 1942. godine. Sâm je papa Pacelli 1944. godine unio prve promjene.

Svrha Instituta ostaje nepromijenjena, a njegova je zadaća čuvati i upravljati pokretnim i nepokretnim dobrima koje su fizičke ili pravne osobe povjerile institutu, a koja su namijenjena za vjerska ili karitativna djela.

Među glavnim su novostima uvođenje vanjskoga revizora, koji može biti fizička osoba ili neka institucija, za provjeru bilance prema međunarodno priznatim standardima. Vanjskoga revizora imenuje Kardinalsko povjerenstvo, na prijedlog Vrhovnoga nadzorništva, a njegova dužnost traje tri uzastopna mandata koji se mogu obnoviti samo jednom.

Od sada će Institut za religijska djela imati četiri upravna tijela: Kardinalsko povjerenstvo, u kojemu je pet kardinala koje, na pet godina, imenuje Papa. Njihov se mandat može ponoviti samo jednom, dok se prije mogao uvijek obnoviti.

Vrhovno nadzorništvo ima sedam članova (prije ih je bilo pet) koje, na pet godina, imenuje Kardinalsko povjerenstvo, i njihov se mandat može obnoviti samo jedanput.

Novi statuti potom predviđaju imenovanje Prelata, kojega na pet godina izabire Kardinalsko povjerenstvo. U Statutu se detaljno opisuje njegova zadaća, a to je promicanje etičke dimenzije upraviteljā i zaposlenikā, kako bi njihov rad bio u skladu s katoličkim načelima i poslanjem instituta, te održavanje odnosa s osobljem instituta.

Četvrto tijelo je Uprava. Glavni ravnatelj može biti imenovan na određeno vrijeme, odnosno na mandat od pet godina koji se može jednom obnoviti, ili pak na neodređeno vrijeme. U svakom slučaju njegova služba prestaje kada navrši 70 godina.

Institut za religijska djela u lipnju je objavio bilancu koja se odnosi na 2018. godinu, a u kojoj je zabilježena dobit od 17,5 milijuna eura, u odnosu na gotovo 32 milijuna (31,9) iz 2017. godine. Taj je iznos predan Papi. Spomenuti rezultat, premda puno manji od prethodne godine, postignut je unatoč velikim preokretima na tržištima, i ustrajno vrlo niskim kamatama, istaknuto je u jednom priopćenju instituta.

Kardinal Abril y Castelló: Nezaobilazni etički smjer

Ne treba zaboraviti, napisao je u toj prigodi kardinal Santos Abril y Castelló, predsjednik Kardinalskoga povjerenstva, da je institut u posljednje vrijeme imao razdoblje sređivanja i pojašnjavanja, što katkada zahtijeva žrtvovanje. Sve je to učinjeno u odlučnoj želji da se uspostavi stanje koje potpuno ide u, nezaobilaznom, etičkom smjeru, kako želi Sveti Otac. Na tom su pravcu počinjeni veliki koraci, primijetio je kardinal. Ti koraci naprijed odnose se na financijsku transparentnost Svete Stolice, koju je priznao i Moneyval, Odbor stručnjaka Vijeća Europe, zadužen za praćenje kako se provode mjere u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Institut za religijska djela nastavlja ulagati u potporu razvoju najsiromašnijih zemalja, poštujući odluke u skladu s ostvarivanjem održive budućnosti za buduće naraštaje, a pridonio je također ostvarivanju brojnih dobrotvornih i socijalnih aktivnosti.

Na kraju, prema izvještaju za 2018. godinu, Institut za religijska djela ima 14.953 klijenta, od kojih 53% čine redovničke zajednice; 12% dikasteriji Rimske kurije, uredi Svete Stolice i Države Grada Vatikana te apostolske nuncijature; 9% biskupske konferencije, biskupije i župe; 8% ustanove kanonskoga prava; 8% kardinali, biskupi i kler; 8% vatikanski zaposlenici i umirovljenici; te 2% drugi subjekti, uključujući zaklade papinskoga prava, navodi se u izvješću Vatican Newsa.

misija / ika