Urbi et orbi 440

Papa na kraju Križnog puta u Rimu: Isuse, pomozi nam da vidimo u Tvome Križu sve križeve svijeta

Papa na kraju Križnog puta u Rimu: Isuse, pomozi nam da vidimo u Tvome Križu sve križeve svijeta
FOTO REUTERS / Remo Casilli

Gospodine Isuse, pomozi nam da vidimo u Tvome Križu sve križeve svijeta, molio je Papa na kraju križnoga puta na rimskom Koloseju na Veliki petak 19. travnja.

U molitvi Papa je naveo križeve svijeta: križ koji nose djeca, stariji, migranti, križ čovječanstva koje tumara u tami nesigurnosti i u tami kulture prolaznog, križ obitelji razbijenih izdajom, zavođenjem zloga ili ubilačkom lakomislenošću i sebičnošću, križ Crkve koja se muči donijeti Kristovu ljubav čak i među same krštenike i koja se neprestano osjeća napadanom iznutra i izvana kao i križ našeg zajedničkog doma. Papinu molitvu prenosimo u cijelosti.

„Gospodine Isuse, pomozi nam da vidimo u Tvome Križu sve križeve svijeta: križ ljudi gladnih kruha i ljubavi; križ usamljenih osoba koje su napustila čak i njihova vlastita djeca i rodbina; križ osoba željnih pravde i mira; križ osoba koji nemaju utjehu vjere; križ starijih osoba koje se vuku pod teretom godina i samoće; križ migranata koji nalaze zatvorena vrata zbog straha i srca oklopljena političkim računicama; križ malenih, ranjenih u njihovoj nevinosti i čistoći; križ čovječanstva koje tumara u tami nesigurnosti i tami kulture prolaznog; križ obitelji razbijenih izdajom, zavođenjem zloga ili ubilačkom lakomislenošću i sebičnošću; križ posvećenih osoba koje se neumorno trude donositi Tvoje svjetlo u svijet, a osjećaju se odbačenima, ismijanima i poniženima; 

križ posvećenih osoba koje su, negdje usput, izgubile svoju prvu ljubav; križ tvoje djece koja, vjerujući u Tebe i pokušavajući živjeti po Tvojoj riječi, nalaze se marginaliziranima i odbačenima čak i od članova svojih obitelji i svojih vršnjaka; križ naših slabosti, naših licemjerja, naših izdaja, naših grijeha i naših brojnih prekršenih obećanja; križ Tvoje Crkve koja se, vjerna Tvojem Evanđelju, muči donijeti Tvoju ljubav čak i među same krštenike; križ Crkve, Tvoje zaručnice, koja se neprestance osjeća napadanom iznutra i izvana; križ našeg zajedničkog doma koji ozbiljno vene i kopni pred našim očima, sebičnim i zaslijepljenim pohlepom i moći. Gospodine Isuse, oživi u nama nadu uskrsnuća i Tvoje konačne pobjede nad svakim zlom i svakom smrti. Amen!“

Papa Franjo sudjelovao je na Veliki petak 19. travnja, po sedmi put u svome pontifikatu, na križnome putu na rimskom Koloseju.

Tekstove uz četrnaest postaja križnog puta ove je godine na poziv predsjednika Papinskog vijeća za kulturu kardinala Gianfranca Ravasija pripremila s. Eugenia Bonetti, redovnica koja je cijeli život posvetila borbi protiv trgovine ljudima. U središtu meditacija križnoga puta bile su strahovite patnje i trpljenja koje prolaze žrtve trgovine ljudima i prostitucije kao i migranti na njihovom mukotrpnom i pogibeljnom putovanju prema svome odredištu gdje se nadaju boljoj budućnosti. Citirane su Papine riječi, koje je ponovio u više navrata, kako je trgovina ljudima zločin protiv čovječanstva za čije iskorjenjivanje smo svi odgovorni, svatko prema svojim mogućnostima.

“Gospodine, daj nam srce puno milosrđa”, glasio je jedan od molitvenih zaziva na križnome putu na Koloseju.

Križ su nosili predstavnici Božjeg naroda iz različitih zemalja svijeta, a pratile su ga dvije baklje, svaka s po jedne strane. 

Sestra Eugenija Bonetti misionarka je misijske družbe Gospe od Utjehe (Istituto Suore Missionarie della Consolata) i predsjednica Udruge “Slaves no More”. Zajedno sa svojim susestrama posvećuje se već dugi niz godina pomaganju ženama žrtvama trgovine ljudima. Pune 24 godine provela je u Keniji među mladima koji sanjaju bolju budućnost, a često postaju žrtve beskrupuloznih pojedinaca koji ih pretvaraju u suvremeno roblje. Po povratku u Italiju počela je raditi u prihvatilištu za migrante. Jednom prilikom susrela je mladu prostitutku Mariju i taj joj je susret promijenio život te se odlučila spašavanju djevojaka s ulice koje je drže svojom drugom majkom i oslovljavaju s „mama“.

Trgovina ljudima je svođenje drugoga na robu; u žrtvama na neopravdan način krši sastavne dimenzije ljudskoga bića koje je Bog želio i stvorio, a to su sloboda i dostojanstvo. Zbog toga je treba smatrati zločinom protiv čovječanstva, upozorio je Papa u svom obraćanju sudionicima Međunarodne konferencije o trgovini ljudima koje je primio 11. travnja ove godine.

misija / ika