Urbi et orbi 522

Kardinal Bozanić u Rimu: Sveti Ćiril i Metod itekako aktualni jer nas uče jeziku dijaloga

Kardinal Bozanić u Rimu: Sveti Ćiril i Metod itekako aktualni jer nas uče jeziku dijaloga
Blagdan sv. Ćirila i Metoda se prema rimskome običaju slavi 14. veljače

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u Rimu proslavu blagdana sv. Ćirila i Metoda koji se prema rimskome običaju slavi 14. veljače, na dan kada je 869. godine sv. Ćiril preminuo upravo u Vječnom Gradu.

Na svečanom euharistijskom slavlju u bazilici Sv. Klementa, gdje je pokopan sv. Ćiril, koncelebrirali su predsjednik Papinske crkvene akademije mons. Giampiero Gloder, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić te osamdesetak svećenika. Proslavi su nazočili i diplomatski predstavnici različitih slavenskih država u Rimu, među njima veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić i veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici Josip Gelo.

Svake godine jedan od četiri papinska slavenska zavoda (češki, hrvatski, slovački i slovenski) organizira proslavu; ove godine ta časna obveza pripala je Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Stoga je na početku euharistijskoga slavlja rektor Zavoda preč. Bože Radoš izrazio radost što ove godine, točno na 1150. obljetnicu preminuća sv. Ćirila, može pozdraviti sve nazočne na proslavi, osobito kardinala, dvojicu nadbiskupa, djelatnike raznih rimskih dikasterija te članove diplomatskoga zbora pri Svetoj Stolici i Talijanskoj Republici čije zemlje imaju posebne veze sa Slavenskim Apostolima.

Kardinal Bozanić istaknuo je u homiliji moć i učinkovitost Božje riječi koja se očituje u životu Crkve i njezinom misijskom djelovanju, a osobitu u životu slavenskih apostola Ćirila i Metoda. Evanđeoski odlomak ovoga blagdana govori kako Crkva prima misijsko poslanje od samoga Krista neposredno prije njegova uzašašća:

„U okviru uskrsnuća i uzašašća Apostoli primaju svoje poslanje. Korijeni Crkve i službe naviještanja ne nalaze se u ljudskim i prizemnim razglabanjima. Oni upućuju na Božji naum; Bog je u svojoj ljubavi stvorio svijet i dao Sina Jedinorođenoga kako bi nas uveo u Kraljevstvo nebesko“, podsjetio je kardinal. Sveta Braća odgovorili su na taj poziv, pokazavši „kolika je snaga sadržana u vjeri u uskrsnuće i milosrđe Isusovo na svakome mjestu i u svako vrijeme, kada su Božji naumi povjereni ljudskoj malenkosti“, rekao je kardinal,

„Njihov je rad izričaj Crkve koja se zna utjeloviti u kulturu, a da ne ostane zatvorena u njoj“, istaknuo je zagrebački nadbiskup.

Kardinal se osvrnuo na učinke navještaja Radosne vijesti. Ona donosi ozdravljenje i oslobođenje, i to prije svega na egzistencijalnom i društvenom planu. „Pravo se čudo događa tamo gdje zajednica sluša i vjeruje u učinkovitost Riječi, polazeći od vlastite krhkosti. To je znak i nama danas, kada se suočavamo s pitanjima unutar same Europe koja kao da je nesposobna shvatiti samu sebe i svoj kršćanski identitet. Bazilika sv. Klementa sa svojom jedinstvenom i zasebnom arhitektonskom strukturom, slojevitim ustrojem, razinama prošlosti i povijesti, u tom je smislu znakovita za povratak korijenima“, rekao je kardinal. 

Pojasnio je da u tome jest i životna pouka koju pružaju sveti Ćiril i Metod: „Sveta Braća propovijedali su Riječ Božju kako bi odstranili otuđenja, spojili jezik kulture s jezikom evanđeoske ljubavi, prepoznali otrove koji uzrokuju smrt pojedinaca i čitavih naroda, iscijelili rane i slabosti koje umanjuju svjetlo pogleda u budućnost“.

Kardinal je izveo zaključke za naše vrijeme koje je obilježeno suživotom raznoraznih kultura: „Osjećamo potrebu dijaloga i susreta, osobito naše kulture koja je oblikovana po načelu utjelovljenja i uskrsnuća i time pozvana na inkulturaciju. Otrov što ništi takav susret jest indiferentizam koji odbija pitanja i odgovore o konačnom smislu. Međutim, pitanja i odgovori o konačnom smislu ne zatvaraju čovjeka, nego ga otvaraju; ona ne dovode do života u strahu, nego dohvaćaju slobodu“. Kardinal je poručio da su stoga sveti Ćiril i Metod itekako aktualni „jer nas uče jeziku dijaloga“. „Nije to jezik stvoren kako bi zavarao drugoga, nadvladao ga, nego jezik koji otkriva, izriče, razveseljava i ponovno vraća nadu“, zaključio je kardinal Bozanić.

Prije završetka euharistijskoga slavlja rektor preč. Radoš zahvalio je, među ostalim, domaćinu, dominikanskoj zajednici pri bazilici Sv. Klementa, na čijem je čelu novi prior fr. Stephen Hutchinson OP.

Papa Franjo primio je u četvrtak 14. veljače u Vatikanu 80 sudionika opće skupštine Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, među kojima je bio i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Upozorio ih je da „ne valja davati prednost ideologiji u odnosu na zajedništvo“ i pozvao: „Radite kako bi Božji narod ponovno otkrio ljepotu susreta s Gospodinom u liturgiji, te tako imao život u njegovu imenu“. Potaknuo ih je da vole liturgiju, to iskustvo susreta s Gospodinom i s braćom, koje teži obraćenju života.

Papa je stoga upozorio na neplodne ideološke polarizacije, kako bi se u liturgiji očitovalo crkveno zajedništvo, dok bi žaljenje za prošlim težnjama, ili nametanje novih, moglo staviti naše ‘ja’ ispred Božjega naroda. Osim toga, potaknuo je nazočne da u svetoj liturgiji prepoznaju živo blago koje se ne može svesti na volju, recepte i struje, nego ga valja prihvatiti poslušno i promicati s ljubavlju. „Liturgija je očitovanje crkvenoga zajedništva. Zbog toga u molitvama i gestama odjekuje ‘mi’, a ne ‘ja’; riječ je o stvarnoj zajednici, a ne o idealnom subjektu.“

„Liturgijska formacija Božjega naroda“ tema je opće skupštine koja se održava u prigodi 50. obljetnice ustanovljenja Kongregacije za bogoštovlje (Congregatio pro Cultu Divino). Bilo je to 8. svibnja 1969. godine kada ga je Pavao VI. ustanovio upravo kako bi dao oblik obnovi istaknutoj na Drugom vatikanskom saboru. Trebalo je stoga objaviti liturgijske knjige u skladu s odlukama saborskih otaca kako bi se Božji narod potaknulo na aktivno sudjelovanje u Kristovim otajstvima.

Glavna je zadaća odgojiti Božji narod, šireći sjaj živoga Gospodinova otajstva koje se očituje u liturgiji, rekao je Sveti Otac, prenosi Vatican News. Govoriti o liturgijskoj formaciji prije svega znači postati svjesni nezamjenjive uloge koju liturgija ima u Crkvi i za Crkvu. Stoga je Papa potaknuo nazočne da konkretno pomognu Božjem narodu da voli liturgiju kao iskustvo susreta s Gospodinom i s braćom, te tako ponovno otkrije njezine sadržaje i poštuje obrede.

Da bi liturgija mogla ispuniti svoju zadaću u odgoju i preoblikovanju, potrebno je da pastiri i laici budu potaknuti shvatiti značenje i simboličko izražavanje, uključujući umjetnost, pjevanje i glazbu koji su u službi slavljenoga otajstva, ali i tišinu, istaknuo je među ostalim papa Franjo te dodao da je stoga potrebno njegovati trajnu formaciju klera i laika.

misija / ika