Urbi et orbi 582

Papa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima: Uime Boga Stvoritelja svaki oblik nasilja mora biti osuđen

Papa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima: Uime Boga Stvoritelja svaki oblik nasilja mora biti osuđen
FOTO REUTERS / Tony Gentile

Govor pape Franje na na međunarodnoj međuvjerskoj konferenciji o „Ljudskom bratstvu“ u kulturnom centru „Founder’s Memorial“ u Abu Dhabiju u ponedjeljak 4. veljače 2019. 

Htjeti mir, promicati mir, biti sredstvo mira, radi toga smo ovdje. Logo ovog posjeta prikazuje golubicu s maslinovom grančicom. To je slika koja podsjeća na događaj općeg potopa o kojem se govori u različitim vjerskim tradicijama, rekao je Papa, ističući pritom da je došao kao vjernik žedan mira i kao brat koji traži mir s braćom, upravo u prigodi 800. obljetnice susreta sv. Franje Asiškoga i sultana Malika al Kamila. 

Da bi sačuvao čovječanstvo od uništenja, kako izvještava Biblija, Bog je tražio od Noe da uđe u arku sa svojom obitelji. Danas, uime Božje, da bismo spasili mir, i mi moramo zajedno kao jedna obitelj ući u arku koja može ploviti olujnim morima svijeta. To je arka bratstva, napomenuo je Papa, prenosi Vatican News.

Polazišna je točka prepoznati da je Bog podrijetlo jedne ljudske obitelji. On koji je Stvoritelj svega i svakoga, želi da živimo kao braća i sestre, boraveći u zajedničkoj kući svega stvorenog, koju nam je darovao. Na tome se temelji bratstvo koje nam kaže da svi imamo isto dostojanstvo i da nitko ne može biti gospodar ili rob drugima. Ne može se štovati Stvoritelja bez poštovanja svetosti svake osobe i svakog ljudskog života. On gleda na ljudsku obitelj s dobrohotnošću koja uključuje i nikomu ne daje prednost koja isključuje. Prema tome, priznanje istih prava svakom ljudskom biću, znači slaviti Božje ime na zemlji, rekao je papa Franjo.

Uime Boga Stvoritelja svaki oblik nasilja mora biti osuđen, jer je teška zloupotreba korištenje imena Božjega da bi se opravdali mržnja i nasilje. Ne postoji nasilje koje se može vjerski opravdati.

Neprijatelj bratstva je individualizam koji se očituje u isticanju sebe i svoje skupine iznad drugih. To je zamka koja prijeti svim vidicima života, pa i čovjekovoj otvorenosti prema transcendenciji i vjeri. Istinski vjerovati znači ljubiti Boga i bližnjega čitavim svojim srcem. Vjersko ponašanje moramo neprestano čistiti od napasti da sudimo druge kao neprijatelje. Svaka je vjera pozvana prevladati jaz između prijatelja i neprijatelja da bi preuzela perspektivu neba koja prihvaća ljude bez privilegija i diskriminacije.

Zahvalivši za toleranciju i slobodu vjeroispovijesti koju ta zemlja pruža odbijajući ekstremizam i mržnju, Papa je istaknuo da se na taj način pazi da se religija ne iskorištava za nasilje i terorizam i time negira samu sebe. Bratstvo izražava također mnogostrukost i različitost koje postoje među braćom, iako imaju istu narav i dostojanstvo. Izraz je toga vjerska pluralnost. Ispravno ponašanje nije prisilna jednoličnost, ni pomirljivi sinkretizam. Kao vjernici pozvani smo zauzeti se za jednako dostojanstvo svih ljudi. Stav je Katoličke Crkve da ne možemo zazivati Boga kao Oca svih ljudi, ako odbijamo ponašati se kao braća prema nekima među ljudima koji su stvoreni na sliku Božju.

Ako vjerujemo u postojanje ljudske obitelji, iz toga slijedi da ju valja čuvati, rekao je Sveti Otac i dodao – kao i u svakoj obitelj, to se događa kroz svakodnevni i učinkoviti dijalog. On pretpostavlja vlastiti identitet kojeg se ne smijemo odreći da bismo se svidjeli drugome. Ali, u isto vrijeme traži hrabrost drugosti koja podrazumijeva potpuno priznanje drugoga i njegove slobode, te posljedičnu zauzetost kako bi njegova temeljna prava bila uvijek poštovana, svugdje i od svih ljudi.

Bez slobode nismo više djeca čovječanstva, nego robovi. Vjerska sloboda se ne ograničava samo na bogoštovlje, nego u drugom uistinu vidi brata, dijete čovječanstva kojem Bog daje slobodu i stoga ga nijedna ljudska ustanova ne može prisiljavati, pa ni u Njegovo ime.

Hrabrost različitosti je duša dijaloga koji se temelji na iskrenosti nakana. Naime, dijalog je kompromitiran fikcijom koja povećava udaljenost i sumnju. Ne može se zagovarati bratstvo, a onda djelovati suprotno. U svemu tome molitva je neophodna. Dok utjelovljuje hrabrost drugosti u odnosu na Boga, u iskrenosti namjera, čisti srce do povlačenja u sebe. Molitva izrečena srcem obnavlja bratstvo. Stoga, što se tiče budućnosti međureligijskog dijaloga, prvo što moramo činiti jest molitva. Moliti jedni za druge, jer smo braća! Bez Gospodina nije ništa moguće, s Njim sve postaje moguće! Bog želi da se svi ljudi prepoznaju kao braća i tako žive oblikujući veliku ljudsku obitelj u skladu i različitosti.

Nemamo izbora, ili ćemo zajedno graditi budućnost ili je neće biti, upozorio je Papa.

Osobito religije ne mogu odbiti hitan zadatak da grade mostove među ljudima i kulturama. Došao je trenutak kada se religije moraju zauzetije trošiti kako bi pomogle ljudskoj obitelji oko pomirenja, pogleda nade i konkretnih putova mira. Obrazovanje treba donijeti na svjetlo dragocjene zalihe duše. Utješno je primijetiti da se u ovoj zemlji ne ulaže samo u vađenje elemenata koje zemlja ima u sebi, nego i u vađenje onih iz srca, to jest na obrazovanje mladih ljudi. Odgoj se odvija u odnosu uzajamnosti. Nema istinskog poznavanja sebe bez upoznavanja drugoga. Važno je za budućnost oblikovati otvorene identitete koji se neće povlačiti u sebe i biti kruti.

Ulaganje u kulturu potiče smanjenje mržnje i rast civilizacije i napretka, rekao je Sveti Otac. Obrazovanje i nasilje obrnuto su proporcionalni. Katoličke ustanove, koje su cijenjene i u ovim krajevima, promiču obrazovanje za mir i uzajamno poznavanje kako bi se spriječilo nasilje. Mladi ljudi koji su često okruženi negativnim porukama i lažnim vijestima, moraju naučiti ne popuštati zavodljivostima materijalizma, mržnje i predrasuda; te reagirati na nepravdu i bolna iskustva iz prošlosti; braniti prava drugih istim žarom kojim brane svoja prava. Jednoga dana će nas dobro prosuditi, ako smo im dali čvrste temelje za stvaranje novih civilizacijskih susreta, a loše ako smo im ostavili samo iluzije i očajnu perspektivu neciviliziranih štetnih sukoba.

Pravda je drugo krilo mira koje često nije kompromitirano pojedinačnim događajima, nego ju polako uništava zlo nepravde, rekao je papa Franjo i objasnio: Ne može se vjerovati u Boga i ne pokušavati živjeti pravedno prema svima. Mir i pravda su nerazdvojivi! Mir umire kada se odvoji od pravde, a pravda je lažna ako nije univerzalna. Pravda koja se brine samo za članove obitelji, sunarodnjake, vjernike iste vjere, šepava je pravda i prikrivena nepravda.

Zadaća religija je također podsjećati da pohlepa za profitom i zakoni sadašnjeg tržišta ne pomažu susretu, dijalogu, obitelji, bitnim dimenzijama života koje zahtijevaju vremena i strpljenja. Religije moraju biti glas posljednjih koji nisu samo brojevi, nego braća; moraju biti na strani siromašnih; moraju bdjeti kao stražari bratstva u tami sukoba, moraju upozoravati da čovječanstvo ne bi zatvorilo oči pred nepravdama i ne bi nikada bilo ravnodušno na previše zla u svijetu. Razvoj koji gleda samo na korist, ne daje stvaran i dugotrajan napredak. Samo cjelovit i kohezivan razvoj ima budućnost dostojnu čovjeka. Ravnodušnost priječi pogled na ljudsku zajednicu dalje od dobitka, a brata izvan posla koji obavlja. Naime, ravnodušnost ne gleda na budućnost stvorenoga, ne brine se za dostojanstvo stranaca i budućnost djece.

U tom kontekstu radujem se što se prvi Forum međureligijskog saveza za sigurnije zajednice o pitanju dostojanstva djeteta u digitalnom dobu, održao upravo ovdje u Abu Dhabiju u studenome prošle godine, rekao je Sveti Otac i dodao: Jamčim svoju potporu, solidarnost i sudjelovanje Katoličke Crkve osobito u zaštiti maloljetnika. Ovdje u pustinji razvoj je dao posao i nadu mnogim ljudima, pa i kršćanima. Ohrabrujem vas da nastavite tim putom kako bi svi oni koji ovdje žive, ili su u prolazu, sačuvali ne samo sliku velikih djela koja su izgrađena u pustinji, nego sliku naroda koji uključuje i prihvaća sve ljude.

U tom duhu, ne samo ovdje nego na čitavom području Bliskog istoka potičem konkretne mogućnosti susreta, društva u kojima će ljudi različitih vjeroispovijesti imati ista građanska prava.

Bratski suživot utemeljen na obrazovanju i pravdi; ljudski razvoj izgrađen na uključenju i prihvatu, te na pravima za sve. To je sjeme mira, a religije su pozvane pomoći mu da raste. One trebaju aktivno pridonijeti razoružanju čovjekova srca. Naoružanje, širenje vlastitih područja utjecaja, nasilne politike na štetu drugih nikada neće donijeti stabilnost. Rat ne zna stvarati drugo nego bijedu, oružje ništa drugo nego smrt!

Ljudsko bratstvo zahtijeva od nas, predstavnika religija, da isključimo svaki oblik odobravanja riječi rat, rekao je Papa i potaknuo: Vratimo je njezinoj bijednoj surovosti. Pred našim su očima njezine zle posljedice. Mislim osobito na Jemen, Siriju, Irak i Libiju. Zajedno, braćo, u jedinoj ljudskoj obitelji koju Bog želi, zauzmimo se protiv logike oružane sile, protiv monetizacije odnosa, naoružavanja na granicama, podizanja zidova, gušenja siromaha; svemu tome suprotstavimo se blagom snagom molitve i svakodnevnim zalaganjem u dijalogu. Naše zajedništvo danas neka bude poruka povjerenja, ohrabrenje svim ljudima dobre volje kako se ne bi predali poplavama nasilja i dezertifikaciji altruizma. Bog je s čovjekom koji traži mir i s neba blagoslivlja svaki korak koji se na tom putu ostvaruje na zemlji, zaključio je Sveti Otac.

misija / ika