Urbi et orbi 180

Papa s kavkavskim Židovima: Kršćanin ne može biti antisemit

Papa s kavkavskim Židovima: Kršćanin ne može biti antisemit
Papa s izaslanstvom rabina Svjetskoga kongresa kavkaskih Židova / VATICAN MEDIA

Papa Franjo primio je u Vatikanu izaslanstvo rabina Svjetskoga kongresa kavkaskih Židova, izrazivši radost zbog toga prvog susreta, izvijestio je Vatican News. 

Gorski Židovi s Kavkaza, koji se također nazivaju Juhuro, židovske su skupine istočnih i sjevernih padina Kavkaza, osobito Dagestana, i sjevernih dijelova Azerbajdžana. Papa im je istaknuo koliko je važno očuvati sjećanje živim, štititi vjersku slobodu od totalitarističkih težnji i zabraniti antisemitizam u ljudskoj zajednici.

Papa se spomenuo susreta s židovskom zajednicom u Litvi 23. rujna povodom komemoracije holokausta, 75 godina nakon razaranja geta u Vilniusu i ubojstva više tisuća Židova, te istaknuo potrebu sjećanja. Potrebno je sjećati se holokausta, kako bi o povijesti ostalo živo sjećanje. Bez živoga sjećanja neće biti budućnosti jer ako iz najcrnjih stranica povijesti ne naučimo ne pasti ponovno u iste pogreške, ljudsko će dostojanstvo ostati mrtvo slovo, istaknuo je Papa.

Među drugim bolnim zbivanjima Sveti Otac osvrnuo se na 75. obljetnicu odvođenja Židova iz rimskoga geta obilježenu 16. listopada, te za nekoliko dana, 9. studenoga, 80. obljetnicu Kristalne noći, kada su uništena brojna židovska bogoštovna mjesta, također u namjeri da se iskorijeni ono što je u ljudskom srcu, i u srcu jednoga naroda potpuno nepovredivo, a to je Stvoriteljeva nazočnost. Papa je stoga istaknuo neotuđivo pravo na vjersku slobodu.

Potom je potaknuo na suprotstavljanje svakoj vrsti antisemitskoga ponašanja, te ponovno istaknuo da onaj tko se priznaje kršćaninom ne može i ne smije mrziti brata Židova. Kršćanin ne može biti antisemit. Naši su korijeni zajednički. Bilo bi to proturječje vjere i života. Zajedno smo, naprotiv, pozvani zauzeti se kako bi ljudska zajednica zabranila antisemitizam.

Osim toga, prijateljstvo između Židova i katolika utemeljeno je na bratstvu koje se ukorjenjuje u povijesti spasenja i ostvaruje u uzajamnoj pozornosti, objasnio je Papa te ponovno istaknuo da imamo biti tvorci mira, poticaj i pokretači dijaloga, posebice na međureligijskoj razini, za dobro čitavoga čovječanstva. Na kraju, spomenuvši se ekumenskoga susreta prije dvije godine u Azerbajdžanu, istaknuo je put, glavnu zadaću na koju smo svi pozvani.

Razgovarati s drugima i moliti za sve ljude; to su naša sredstva za pretvaranje mačeva u plugove (usp. Iz 2,4), za poticanje ljubavi tamo gdje je mržnja, i praštanja tamo gdje je uvreda, za to da se ne umorimo moleći za mir i prolazeći putovima mira. Jer, danas nije vrijeme nasilnih i grubih rješenja, nego je hitno potrebno poduzeti strpljive postupke pomirenja, poručio je Papa.

Tema Poruke za 52. Svjetski dan mira koji se slavi 1. siječnja 2019. glasi „Dobra politika je u službi mira“, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.

U komentaru objavljenom tom prigodom na službenim vatikanskim stranicama pojašnjava se kako „politička odgovornost pripada svakom građaninu, a osobito onima koji su dobili mandat za zaštitu i upravljanje. Ova misija sastoji se u čuvanju prava i poticanju dijaloga među društvenim akterima, naraštajima i kulturama. Nema mira bez uzajamnog povjerenja. A povjerenje ima kao prvi uvjet poštovati zadanu riječ. Zauzimanje u politici – koja je jedan od najviših izraza ljubavi – uključuje brigu za budućnost života i planeta, najmlađih i najmanjih, u njihovoj žeđi za ispunjenjem.

Kad je čovjek poštivan u njegovim pravima – kao što je podsjetio sv. Ivan XXIII. u svojoj enciklici Pacem in terris (1963.) – u njemu se javlja osjećaj dužnosti poštivanja prava drugih. Čovjekova prava i dužnosti povećavaju svijest o pripadnosti istoj zajednici, drugima i Bogu (usp. isto, 45). Zato smo pozvani donositi i razglašavati mir kao dobru vijest o budućnosti u kojoj će se svako živo biće biti poštovano u njegovu dostojanstvu i njegovim pravima“, navodi se u komentaru Tiskovnog ureda Svete Stolice uz najavu teme poruke za Svjetski dan mira koji se tradicionalno slavi na početku kalendarske godine, 1. siječnja.