Urbi et orbi 246

Papin tweet povodom spomendana svetog Benedikta

Papin tweet povodom spomendana svetog Benedikta
Sveti Benedikt iz Nursije (© Musei Vaticani)

Na 11. srpnja opća Crkva slavi svetog Benedikta iz Nursije, zaštitnika Europe i utemeljitelja benediktinaca. Papa Franjo je tim povodom sa svojim pratiteljima na Twitteru podijelio kratko razmišljanje ističući da Europa ponovno otkriva nadu kad je ljudska osoba u srcu njezinih institucija

Luka Ilić - Vatikan

Europa ponovno otkriva nadu kad je ljudska osoba u srcu njezinih institucija. Sveti Benedikte, moli za nas! – napisao je papa Franjo u svojoj današnjoj tweet-poruci povodom spomendana oca zapadnoga redovništva i zaštitnika Europe, svetog Benedikta Nursijskoga. Spomenimo kako je u travnju ove godine Sveti Otac, u prigodi 125. obljetnice ustanovljenja Benediktinske konfederacije, u audijenciju primio predstavnike raznih ogranaka i međunarodnih ustanova toga reda koji je utemeljio sveti Benedikt Nursijski.

Isus Krist u središtu života sv. Benedikta

Tom je prilikom podsjetio na riječi svetoga Grgura Velikoga o svetom Benediktu, kojega je nazvao sjajnom zvijezdom, te objasnio da je u njegovu vremenu, obilježenom velikom krizom vrijednostī i ustanovā, sveti Benedikt znao razlučiti bitno od sporednoga u duhovnom životu, stavljajući postojano u središte Gospodina. Pritom je poželio da i današnji benediktinci prakticiraju razlučivanje kako bi prepoznali što dolazi od Duha Svetoga, a što od duha svijeta ili duha sotone. To razlučivanje ne zahtijeva samo sposobnost prosuđivanja, nego je to dar koji valja tražiti od Duha Svetoga – kazao je među ostalim papa Franjo.

Sveti Benedikt iz Nursije

Sveti je Benedikt rođen 480. godine u Nursiji, a 497. povukao se u pećinu na litici u pustom kraju nedaleko od Subiaca, gdje je započeo svoj monaško-pustinjački život u pokori i askezi. Potom je napustio Subiaco te je 529. godine sa svojim prvim sljedbenicima u Campagni počeo graditi samostan Montecassino, koji će postati matična opatija novoga reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Benediktovo je životno djelo Pravilo monaha, prvi zakonik redovništva na Zapadu, u kojem objedinjuje rimsko pravno iskustvo stabiliteta i poslušnosti, kršćansku pobožnost i molitvu te organizacijsko-praktične ciljeve u obliku znanosti, umjetnosti i poljodjelstva.

Benediktinci

Benediktovi su se sljedbenici, slijedeći osnovno načelo „Ora et labora et lege“ (Moli, radi, uči), posvetili skrovitu životu u šutnji, molitvi i manualnome radu, a kasnije su tome pridodali škole i intelektualni rad. Prvih su stoljeća kao misionari pokrštavali germanske i druge narode. Značajan je prinos benediktinaca europskoj kulturi u širenju pismenosti zahvaljujući osnivanju škola, kao i u širenju znanosti i književnosti prepisivanjem knjiga te dajući brojne pisce i znanstvenike. Tomu treba pridodati njihov prinos u razvoju poljodjelstva i obrtništva. Iz Benediktova reda nastale su reformirane grane kao što su cisterciti i trapisti. Prema predaji, ženski je red benediktinki osnovala Benediktova sestra sveta Skolastika. Danas u svijetu postoji približno po 300 muških i ženskih samostana.

misija / vatikanski radio