Urbi et orbi 48

Kardinal Parolin: Za papu Franju sve je međusobno povezano

Kardinal Parolin: Za papu Franju sve je međusobno povezano
Kardinal Pietro Parolin

Kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, održao je danas, 5. srpnja, uvodno predavanje na međunarodnoj konferenciji o enciklici „Laudato si'“

Luka Ilić - Vatikan

Danas je u Vatikanu započela dvodnevna međunarodna konferencija u prigodi treće godišnjice objavljivanja enciklike pape Franje Laudato si' na temu „Spašavanje našeg zajedničkog doma i budućnost života na Zemlji“. Nakon riječi pozdrava koje je sudionicima uputio kardinal Peter Turkson, pročelnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, uvodno predavanje održao je kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik.

Enciklika kao poziv na dijalog


Kardinal Parolin je u svom govoru napomenuo da je od svoje objave enciklika pape Franje Laudato si’ dobro prihvaćena i to kao snažan prinos boljem razumijevanju i djelotvorniji odgovor na brojne žurne, pa i kritične probleme, s kojima se suočava čovječanstvo, na temelju šireg i dubljeg pristupa cjelovite ekologije. Uputio je na Papine riječi da je „sve povezano“ čime nas podsjeća da je čovječanstvo namjesnik, a ne gospodar stvorenja. Također je usmjerio pažnju kako je Sveti Otac u više navrata napomenuo kako u svom korijenu lom u čovjekovu odnosu s Bogom, s drugima i sa stvorenjem proizlazi iz pogrješnog antropocentrizma.

Papin državni tajnik kazao je da su encikliku Laudato si' dobro prihvatili znanstvena zajednica i pripadnici drugih vjeroispovijesti. Kardinal je napomenuo da je papa Franjo na početku enciklike napisao kako njome želi „ući u dijalog sa svima o našemu zajedničkomu domu“ (LS, 3), pozivajući na „obnovu dijaloga o načinu na koji gradimo budućnost planeta“ (LS, 14).

Poruka cjelovite ekologije

Kardinal Parolin uputio je potom na tri vidika koji na poseban način karakteriziraju encikliku Laudato si'. Prvo, enciklika je pravovremeni odgovor na jedan od najhitnijih izazova s kojim se danas suočava čovječanstvo, naime, s mogućim propadanjem samog doma koji održava nas i sve oblike života.

Nadalje, enciklika Laudato si' važna je zbog svoje poruke cjelovite ekologije. Podsjetio je kako je za Papu sveti Franjo Asiški „primjer par excellence brige za ono što je slabo i jedne cjelovite ekologije, življene s radošću i vjerodostojno. (…) U njemu se vidi u kojoj su mjeri neraskidivo povezani briga za prirodu, pravednost prema siromašnima, zauzimanje za društvo i unutarnji mir“ (LS, 10). Za papu Franjo sve je međusobno povezano tako da je vapaj Zemlje prisno vezan uz vapaj siromašnih (usp. LS, 49). U skladu s tim – nastavio je kardinal Parolin – kao članovi zajedničkog kućanstva, svi se trebamo udružiti kako bismo spasili naš zajednički dom. Kao što papa Franjo piše: „Svi možemo dati svoj obol brizi za stvoreni svijet kao Božja stvorenja, svatko vlastitom izobrazbom i iskustvom, vlastitim inicijativama i sposobnostima“ (LS, 14).

Konačno, Laudato si' daje dublju dimenziju ekološkom diskursu, odnosno pozornost koja često manjka u raspravama. Napomenuo je kako papa Franjo u svojoj enciklici nudi duboki duhovni pogled na prirodni svijet, govoreći o „evanđelju stvaranja“. Kardinal je podsjetio da Papa napominje kako vjerska uvjerenja mogu ponuditi snažnu motivaciju za brigu o prirodi te najslabijoj našoj braći i sestrama (usp. LS, 64). To je još jedan vidik Papine poruke cjelovite ekologije, te je prisno vezana uz relacijski antropološki pogled enciklike Laudato si'.

Odnos s Bogom, bližnjim i prirodom

U tom je kontekstu napomenuo da Sveti Otac piše kako je ljudski život utemeljen na tri osnovna i usko isprepletena odnosa: s Bogom, bližnjim i samom zemljom (usp. LS, 66). Tako naš odnos s Bogom i bližnjim uključuje i odnos sa Zemljom. Taj odnos može i treba biti skladan –kazao je Papin državni tajnik – no kao što je papa Franjo primijetio na početku svoje enciklike: „Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu, ranjenom grijehom, očituje se također u znakovima bolesti koje primjećujemo u tlu, vodi, zraku i živim bićima“ (LS, 2). Kao posljedica tog „nasilja koje prebiva u ljudskom srcu“ sama zemlja je opterećena i opustošena, u prevladavajućoj kulturi odbacivanja sam se ljudski život zlostavlja, a čitavo stvorenje nalazi se na rubu katastrofe – upozorio je kardinal dodajući kako je hitno potrebno promijeniti naše shvaćanje ljudskog napretka, upravljanja našom ekonomijom i naš način života.

Katolički nauk


Kardinal Parolin je kazao da katolički nauk svijet ne smatra slučajnošću, već je naš planet, pa i svemir, namjeravani Božji čin koji nudi čovjeku kao dar. Stvorenje je prvi dar u velikom ljudskom poslanju: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje. Katolički prelat je napomenuo da je Bog stvorio muškarca i ženu na svoju sliku i priliku te su oni sastavni dio svemira i njihov je poziv sve obrađivati i čuvati. No, obrađivanje i čuvanje ne bi trebalo uključivati gospodstvo i uništavanje. Takvo je ponašanje dostojanstva i poštovanja koje pripada Božjim darovima – rekao je kardinal.

Naše poslanje kao sustvaratelja


Papin državni tajnik je objasnio da u tom svjetlu možemo lako razumjeti brigu Svetog Oca za siromašne i prirodu. Ne nudi savjete kako biti razborit i praktičan, makar njegova poruka ima goleme praktične posljedice, nego nas podsjeća na tri stvari. Prvo, priziva nam u pamćenje da je temeljna posljedica stvaranja uspostavljanje odnosa na tri razine: s Bogom Stvoriteljem; s drugim ljudima vezom bratstva; i sa svijetom kao vrtom i domom za našu egzistenciju. Drugo, podsjeća nas da je temeljni zahtjev našeg poslanja sudjelovati u Božjem djelu kao sustvaratelji. I treće, doziva nam u pamet našu odgovornost za djelo Boga koji ne skriva svoje lice ni od jednog vidika stvorenoga: siromašnog ili bogatog, prirodnog ili ljudskog, sadašnjeg ili budućeg. Kardinal Parolin je sudionicima na kraju poželio da ih enciklika Laudato si' vodi te im bude nadahnuće u njihovim promišljanjima.

misija / vatikanski radio