Urbi et orbi 552

Inauguracija kipa svetoga Grgura Armenca u Vatikanskim vrtovima

Inauguracija kipa svetoga Grgura Armenca u Vatikanskim vrtovima
Papa Franjo je predvodio inauguraciju i blagoslov kipa sv. Grgura iz Nareka

Papa Franjo je predvodio inauguraciju i blagoslov kipa sv. Grgura iz Nareka u Vatikanskim vrtovima uz sudjelovanje Karekina II., vrhovnog patrijarha i katolikosa svih Armenaca, te Arama I., katolikosa Armenske katoličke Crkve. Ceremoniji je nazočio i armenski predsjednik u odlasku, Serzh Sarkisyan.

Sveti je Otac postavio temelje za današnju ceremoniju kad je 12. travnja 2015. godine predslavio svetu misu u bazilici Svetoga Petra obilježavajući stogodišnjicu genocida oko milijun i petsto tisuća Armenaca koje je nazvao mučenicima. Prošlo je stoljeće od tog strašnog masakra koji je bio istinsko mučeništvo za vaš narod, u kojem su brojni nevini ljudi poginuli kao ispovjedaoci i mučenici u ime Krista – kazao je tom prilikom papa Franjo. Za vrijeme istog bogoslužja Papa je među naučitelje opće Crkve ubrojio svetoga Grgura iz Nareka, nazivajući ga monahom koji je znao izraziti osjećaje armenskoga naroda i koji, kao izvanredni tumač ljudske duše, nudi proročke riječi za nas.

Sveti je Otac potom u lipnju 2016. godine posjetio Armeniju. Nazivajući genocid prvom u tragičnom nizu katastrofa prošloga stoljeća, papa Franjo pohvalio je vjeru armenskoga naroda koji je prosvijetljen svjetlom Evanđelja, pa i u najtragičnijim trenucima svoje povijesti, u križu i uskrsnuću Kristovu uvijek pronalazio snagu za ponovno ustati i za početi iznova svoje putovanje s dostojanstvom.

Današnji je događaj vrhunac ekumenskog putovanja Katoličke Crkve i Armenske apostolske Crkve. Prvi su se put u povijesti svi crkveni čelnici Armenske Crkve susreli s rimskim biskupom, za što se papa Franjo molio 2015. godine. Po otkupiteljskoj snazi Kristove žrtve, neka prolivena krv dovede do čuda punog jedinstva njegovih učenika. Neka na poseban način ojača veze bratskog prijateljstva koje već ujedinjuju Katoličku Crkvu i Armensku apostolsku Crkvu – kazao je tom prilikom Sveti Otac.

No događaj ne završava današnjom ceremonijom u Vatikanskim vrtovima. Kopija istoga kipa je u izradi i bit će postavljena u vrtove katedrale u Ečmiadzinu gdje će se inauguracijska ceremonija održati krajem 2018. godine. Ečmiadzinska katedrala matična je crkva Armenske apostolske Crkve i učenjaci ju smatraju najstarijom katedralom sagrađenoj u staroj Armeniji te je jedna od najstarijih katedrala na svijetu.

Sveti Grgur iz Nareka smatra se svecem kako u Armenskoj apostolskoj Crkvi tako i u Katoličkoj Crkvi, s tim da ga na poseban način časte katolici armenskog obreda. Njegova ostavština nastavlja živjeti po tom ekumenskom nastojanju koje je usredotočeno na njega. U razgovoru za našu radijsku postaju veleposlanik Republike Armenije pri Svetoj Stolici, Mikayel Minasyan, nazvao je svetog Grgura iz Nareka simbolom bratstva i mostom između dviju Crkvi kao i za sve kršćane, a naročito za one na Bliskom istoku.

Grgur iz Nareka bio je armenski monah, pjesnik i mistični pisac koji je živio u 10. stoljeću. Njegovo najpoznatije djelo je knjiga molitvi koju se naziva „Knjiga tužaljki“, a smatra ju se remek-djelom armenske književnosti. Sam sveti Grgur odredio je djelo kao enciklopediju molitve za sve narode. Nadao se da će njegova knjiga ponuditi vodstvo u molitvi za ljude svih staleža kako bi došli do Boga.

Isto jutro Papa Franjo je u audijenciju primio predsjednika Republike Armenije, Serzha Sarkisyana, koji se potom susreo s Papinim državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom, i tajnikom za odnose s državama, nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom – priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice.

Sveti Otac i armenski Predsjednik za vrijeme srdačnog razgovora izrazili su zadovoljstvo dobrim odnosima između Svete Stolice i Armenije. Primijetili su da je inauguracija kipa svetoga Grgura iz Nareka, crkvenog naučitelja, u Vatikanskim vrtovima prilika za daljnje promicanje tih odnosa, kao i onih između Armenske apostolske Crkve i Katoličke Crkve. Razgovarali su i o regionalnom političkom kontekstu izražavajući nadu da će se riješiti situacije sukoba, a također su se dotaknuli drugih međunarodnih pitanja te stanja kršćana i vjerskih manjina, naročito u ratnim zonama. 

misija / radio vatikan