Urbi et orbi 385

Papa emeritus Benedikt o kontinuitetu pontifikata pape Frane

Papa emeritus Benedikt o kontinuitetu pontifikata pape Frane
FOTO Osservatore Romano / Handout via Reuters

Papa Benedikt želio je pridonijeti unutarnjem duhovnom jedinstvu dvaju pontifikata, rekao je mons. Dario Edoardo Vigano, pročelnik Tajništva za komunikaciju, osvrćući se na pismo koje mu je poslao Papa emeritus.

Riječ je o osobnom pismu Benedikta XVI. o kontinuitetu pontifikata pape Frane. Pismo je mons. Vigano primio u prigodi predstavljanja niza publikacija pod naslovom „Teologija pape Franje", objavljenoga u nakladi Vatikanske nakladničke knjižare (Libreria Editrice Vaticana – LEV), a predstavljenoga u Rimu 12. ožujka, izvijestio je Radio Vatikan.

Podupirem tu inicijativu, napisao je Benedikt XVI., koja se želi suprotstaviti i reagirati na nerazumnu predrasudu po kojoj je papa Franjo praktičan čovjek bez posebne teološke ili filozofske formacije, dok sam ja bio samo teolog teoretičar koji je slabo shvaćao konkretan život današnjega kršćanina.

Papa emeritus zahvalio je za 11 knjiga primljenih na dar, čiji su autori međunarodno priznati teolozi, a koje čine spomenuti niz koji je uredio don Roberto Repole, predsjednik Udruge talijanskih teologa. Te malene knjižice, dodao je Benedikt XVI., s pravom pokazuju da je papa Franjo čovjek temeljite filozofske i teološke formacije, te stoga pomažu vidjeti unutarnji kontinuitet između dva pontifikata, unatoč svim razlikama u stilu i temperamentu.

Izbor pape i njegovo poslanje uvijek su dar za Crkvu i čovječanstvo, čije se duhovno i crkveno značenje mora promatrati, procjenjivati, iščitavati u svjetlu vjere i djelovanja Providnosti, rekao je Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, u razgovoru za Radio Vatikan povodom pete obljetnice njegova pontifikata o najznačajnijim oznakama učiteljstva pape Franje. Kardinal je kazao da najvažniji dokumenti pape Franje izravno ili neizravno upućuju na radost: Evangelii gaudium, Amoris laetitia, Laudato si'. Rekao bih da je upravo radost temeljna oznaka ovog pontifikata, radost koja očigledno ne proizlazi iz nepažnje, nego iz spoznaje biti ljubljen od Gospodina, rekao je Papin državni tajnik.

Sljedeća je značajka ovoga papinstva, prema mišljenju kardinala Parolina, milosrđe, odnosno osobna i potpuna ljubav koju Bog ima za svako svoje stvorenje i, s druge strane, radost priopćavanja Radosne vijesti drugima. Naviještanje Isusova spasenja postaje izvor radosti ne samo za one koji ga primaju, nego i za one koji ga naviještaju. Riječ je o radosti koja se dijeli. Postoji i treći vidik, a to je evangelizacija, Crkva u izlasku koja mora navijestiti Evanđelje svim stvorenjima, kazao je prelat, napominjući da su te tri karakteristike, barem za njega, temeljne za ovaj pontifikat.

Kardinal Parolin podsjetio je da je papa Franjo otpočetka svoga pontifikata na umu imao Crkvu u izlasku, Crkvu u pokretu, ne pozivajući se na načelo „tako je oduvijek bilo" kako se ne bi učinio korak prema naprijed. Papin državni tajnik rekao je da taj put vodi prema većoj vjernosti Crkve svojoj naravi kao naroda Božjega i Tijela Kristova, te prema većoj djelotvornosti u njezinu poslanju evangelizacije. Napomenuo je da taj dinamizam koji je Sveti Otac istaknuo i koji želi utisnuti u Crkvu, može biti razlog različitih, pa i suprotnih stajališta. U određenom je smislu normalno da je svaki pontifikat bio podvrgnut kritikama, rekao je kardinal.

Papin državni tajnik pritom razlikuje između agresivnih, destruktivnih, istinski zlobnih kritika i onih konstruktivnih. Dodao je k tomu da postoje različiti načini kako reagirati i odgovoriti na ta dva oblika kritika. Što se tiče agresivnih i destruktivnih kritika, preostaje prihvatiti ih „na križu" i smatrati ih dijelom trnove krune koju svi mi moramo nositi, naročito oni koji imaju odgovornost unutar Crkve i prema tome također javnu ulogu. Ništa se tu ne može učiniti, kazao je kardinal, mislim da nikad neće nestati, da će uvijek biti prisutne.

Što se konstruktivnih kritika tiče, nastavio je kardinal Parolin, vjerujem da ih se treba uzeti u obzir jer mogu pomoći, mogu biti sredstvo unaprjeđenja, pa i usavršiti vlastito služenje. Smatram da je konstruktivna kritika ona koja proizlazi iz temeljnog stava ljubavi i koja je usmjerena prema izgradnji zajedništva u Crkvi. Takvim se kritikama želi pomoći Papi da bolje obavlja svoje učiteljstvo kao i svoje poslanje na korist čitave Crkve, objasnio je kardinal. Vjerujem da je želja mnogih ljudi, kako unutar tako i izvan Crkve, ljudi koji gledaju na papu Franju kao na važnu i značajnu ličnost u suvremenom svijetu da mu Gospodin dade života, zdravlja, snage, hrabrosti kako bi nastavio voditi Crkvu, kazao je kardinal Parolin, zaključivši razgovor riječima stare molitve: „Deus conservet eum et vivificet eum – Bog neka ga štiti i živa neka ga sačuva".

„Braćo i sestre, dobra večer!" bile su prve riječi novoizabranoga pape Franje kojima se 13. ožujka 2013. godine obratio okupljenim vjernicima sa središnje lože bazilike Svetoga Petra. Prošlo je tako pet godina od izbora argentinskoga kardinala Jorgea Maria Bergoglia, prvog pape iz Latinske Amerike, a njegov je pontifikat u znaku milosrđa, kulture susreta i dijaloga, poziva na gradnju mostova, a ne zidova, brige za marginalizirane, odbačene, slabe i potrebite, skrbi za naš zajednički dom. Crkvu pak vidi kao Crkvu siromašnih, kao poljsku bolnicu, kao Crkvu u izlasku, ističe u osvrtu Hrvatski program Radio Vatikana.

Papa Franjo je tijekom svog pontifikata upozoravao na probleme kako u Crkvi tako i u društvu. Biskupe i svećenike tako upozorava na opasnost klerikalizma, dok na razini cjelokupnog društva kritizira globaliziranje ravnodušnosti, kulturu odbacivanja i otpada koja u središte stavlja korisnost, gospodarstvo koje nije u službi čovjeka, kulturološku i ideološku kolonizaciju, nove oblike ropstva, naročito trgovinu ljudima, kao i druge fenomene koji se protive ljudskom dostojanstvu te ga gaze.

Sveti Otac za vrijeme svog papinstva očitovao je veliku brigu za selioce i izbjeglice, a također se zalagao oko ekumenskog i međureligijskog dijaloga. Papa je osim toga u više navrata kritizirao širenje lažnih vijesti napominjući da je čišćenje istinom protulijek za „virus laži", a u kontekstu našeg odnosa prema prirodi pozvao je na ekološko obraćenje.

Prije pet godina, 13. ožujka 2013., argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio izabran je za Petrova nasljednika. Tom prigodom portal Vatican News načinio je kratki film u kojemu je istaknuto nekoliko važnih trenutaka iz pontifikata pape Franje, „Pape koji je došao s kraja zemlje". Film se može pogledati na http://www.vaticannews.va/en/pope/news/2018-03/pope-francis-pontificate-5-years-.html#play

Na petu obljetnicu pontifikata pape Franje objavljen je i film „Pope Francis – A Man of His Word". Film je snimljen uz poticaj i potporu prefekta Tajništva za komunikacije mons. Darija Viganoa, a načinjen je u kooprodukciji Focus Featuresa i Vatikana. Scenarist i redatelj filma Wim Wenders želio je snimiti osobno putovanje, susret s papom Franjom, a ne biografski dokumentarni film, izvještava portal Vatican News. Wendersov film prikazuje papu Franju kao čovjeka koji živi ono što propovijeda i koji uživa povjerenje ljudi svih vjera i kultura diljem svijeta.

Središnji dio filma čine ideje i poruke pape Franje. Papa predstavlja svoj rad na reformi Rimske kurije i odgovara na globalna pitanja današnjice – o smrti, socijalnoj pravdi, emigrantima, ekologiji, nejednakoj raspodjeli dobara, materijalizmu i ulozi obitelji. Papa govori u kameru i tako se želio ostvariti dijalog Pape i svijeta. Sv. Otac odgovara na pitanja seljaka, radnika, izbjeglica, djece i staraca, zatvorenika, stanovnika favela i emigrantskih kampova. Ta su pitanja okosnica filma koji također prati papu Franju na putovanjima diljem svijeta, bilježi govore u Ujedinjenim narodima, Kongresu SAD-a, izbjeglicama i zatvorenicima, žalovanje na mjestu terorističkog napada u New Yorku i u Yad Vashemu.

U filmu papa Franjo dijeli s gledateljima svoju viziju Crkve i svoju duboku zabrinutost za siromašne, zauzetost za pitanja okoliša i društvene pravde i poziva na mir na svim područjima gdje postoji napetost kao i na mir među religijama. Vezano uz Papin izbor imena u filmu se osvrće i na sv. Franjo Asiškoga, kao čovjeka ekologije i obnove.

misija / ika