Urbi et orbi 1401

Umro kardinal Karl Lehmann koji je osobito bio povezan s Hrvatima

Umro kardinal Karl Lehmann koji je osobito bio povezan s Hrvatima
Umirovljeni biskup Biskupije Mainz kardinal Karl Lehmann

U nedjelju 11. ožujka, u svom domu u Mainzu preminuo je umirovljeni biskup Biskupije Mainz kardinal Karl Lehmann, u 81. godini života, nakon što je u rujnu 2017. godine pretrpio moždani udar.

Rođen je 16. svibnja 1936. u gradu Sigmaringenu kao sin Karla Lehmanna, učitelja u pučkoj školi, i njegove supruge Margarete. Godine 1955. započeo je svoju svećeničku formaciju. Prvo vrijeme svojeg djelovanja proveo je uz isusovačkog teologa Karla Rahnera čiji je bio pomoćnik prije i tijekom Drugoga vatikanskog sabora, a kasnije i na sveučilištima u Münsteru i Münchenu.

Samo godinu dana nakon doktorata iz teologije 1968. godine, Lehmann je postao profesor teologije. Potporu za svoju kandidaturu dobio je od teologa Josepha Ratzingera. Najprije je poučavao u Mainzu, a zatim u Freiburgu; među njegovim studentima bio je i sadašnji njemački kardinal Gerhard Ludwig Müller.

Drugi dio djelovanja kardinala Lehmanna započeo je 1983. godine kada je imenovan za biskupa Mainza, gdje je ostao sve do 2016. godine. Posebno je značajnu ulogu imao za Crkvu u Njemačkoj, ali i opću Crkvu kao predsjednik Njemačke biskupske konferencije od 1987. do 2008. godine.

U raspravi o savjetovanju trudnica u teškoćama, kardinal je imao različito mišljenje od Rima; u raspravi o azilu za imigrante i drugim predmetima, nije se bojao sučeliti s državom. Pismu koje je napisao zajedno s biskupima Oskarom Saierom iz Freiburga i Walterom Kasperom iz Stuttgarta o stavovima koje treba zauzeti prema rastavljenima i ponovo vjenčanima, i u kojem su tražili da se dopusti u pojedinačnim slučajevima, podrobno razjašnjenima, nekim rastavljenima i ponovo vjenčanima, primati pričest, usprotivio se tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Joseph Ratzinger.

Na svim područjima svojega djelovanja poput ekumenizma i ostalim, kardinal Lehmann je težio prema integraciji. Bio je član Kongregacije za nauke vjere od 1988. do 1998. godine i Kongregacije za Istočne Crkve, kao i Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana i Papinskog vijeća za društvene komunikacije, a tijekom Biskupske sinode za Europu 1991. godine bio je poseban tajnik. Sveti papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom 2001. godine, te je sudjelovao na konklavama u izboru pape Benedikta XVI. 2005. godine, i pape Franje 2013. godine.

Bio je povezan s Hrvatima, poglavito preko sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina sa sjedištem u Sarajevu, koje su bile kućanice u njegovu domu u Mainzu, a živo se zanimao za stanje u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. To je posebno bilo vidljivo početkom lipnja 2016., kada je u Mainzu primio dušobrižnike hrvatskih katoličkih misija, koje djeluju u biskupiji Mainz, a koji su mu u toj prigodi uručili sliku - ulje na platnu hrvatskoga akademskog slikara iz Zagreba Vladimira Blažanovića.

Slika predstavlja vrlo uspjeli portret kardinala Lehmanna, a zamišljena je kao dar hrvatskih dušobrižnika biskupu kardinalu dr. Karlu Lehmannu u povodu njegova odlaska u mirovinu, odnosno u povodu njegova 80. rođendana. „Kod Hrvata naročito visoko cijenim njihovu vjersku snagu i smisao za zajedništvo, ljubav prema vlastitom vjerskom blagu i spremnost na uzajamno pomaganje. To sam na poseban način doživio za vrijeme rata, gotovo kao čudo. Nadam se da to u uvjetima našeg sekulariziranog društva neće oslabjeti i nestati", kazao je kardinal Lehmann u razgovoru za „Živu zajednicu" 2009. godine.

misija / ika