Urbi et orbi 393

Papa odobrio kanonizacije Pavla VI. i salvadorskog nadbiskupa Romera

Papa odobrio kanonizacije Pavla VI. i salvadorskog nadbiskupa Romera
FOTO REUTERS / Tony Gentile

Papa Franjo primio je 7. ožujka u audijenciju prefekta Kongregacije za kauze svetaca Angela Amata te tom prigodom potpisao dekrete o čudima, mučeništvu i herojskim krepostima.

Kako navodi Tiskovni ured Svete Stolice, papa Franjo je, među drugim dekretima, potpisao dekrete kojima se priznaje čudo po zagovoru bl. pape Pavla VI. (1963-1978) te mučenika iz Latinske Amerike salvadorskoga nadbiskupa bl. Oscara Romera koji je ubijen 1980. godine.

Papa Pavao VI., kojem je pontifikat trajao od 1963. do 1978., najviše se pamti po uspješnom završetku Drugog vatikanskog koncila, najznačajnijeg crkvenog događaja 20. stoljeća, na kojem su uvedene brojne reforme, među ostalima i služenje mise na narodnim jezicima.

Tijekom pontifikata objavio je i encikliku Humane Vitae u kojoj potvrđuje crkveno protivljenje kontracepciji i pobačaju.

Pavao VI. treći je Franjin prethodnik kojeg će proglasiti svetim nakon Ivana XXIII. (1958.-1963.) i Ivana Pavla II. (1978.-2005.).

Oscar Romero ikona je latinoameričke crkve, nadbiskup "obespravljenih" i uzor socijalno angažirane crkve u tom području kojeg su ubili desničarski odredi smrti.

Pogođen je metkom u prsa u kapelici La Divina Providencia u bolnici za oboljele od raka dok je slavio misu 24. ožujka 1980.

Pošto je postao nadbiskup 1977. stekao je široki ugled u narodu koristeći se propovjedaonicom katedrale u San Salvadoru za osude kršenja ljudskih prava i salvadorske vojne hunte i naoružane oporbene grupe Farabundo Marti.

Njegovo ubojstvo smatra se okidačem za smrtonosni građanski rat u Salvadoru koji je odnio 75 tisuća života od 1980. do 1992. godine.  

Tijekom današnje opće audijencije, koja je održana u dvorani Pavla VI. i bazilici sv. Petra, papa Franjo, nastavljajući katehezom o svetoj misi, obrazložio je Euharistijsku molitvu, središte mise. Pozvao je vjernike da od svog života učine dar ljubavi, zahvaljujući uvijek za to Bogu.

Na početku Papa Franjo je istaknuo kako su tri bitna stajališta koja ne bi nikada smjela izostati kod Isusovih učenika: prvi, učiti "zahvaljivati, uvijek i svugdje", a ne samo u određenim prigodama, kada je sve dobro; drugo, učiniti od svoga života, slobodan i besplatan, dar ljubavi; treće, izgrađivati konkretnu zajednicu, u Crkvi i sa svima. Dakle, ta središnja molitva na misi uči nas, malo po malo, da od čitavog svog života učinimo "euharistiju", to jest zahvalni čin.

U toj svečanoj molitvi Crkva izražava ono što čini kad slavi Euharistiju i razlog zbog čega je slavi, to jest da ostvari zajedništvo s Kristom stvarno prisutnim u posvećenom kruhu i vinu. Djelovanje Duha Svetoga i djelotvornost Kristovih proročkih riječi, koje izgovara svećenik ostvaruju konkretnu prisutnost u kruhu i vinu njegova Tijela i Krvi, žrtve prinesene na Križu jednom zasvagda.

Iz euharistijske molitve nije nitko isključen, nastavio je Papa dodajući kako se misu ne plaća. "Ako imam neku osobu, rođake, prijatelje, koji su u potrebi ili su prešli iz ovoga svijeta u drugi, mogu spomenuti njihovo ime u tome trenutku, u sebi i tiho ili dati da se zapiše i spomene određeno ime.

"Oče, koliko moram platiti da se moje ime tamo spomene?" - "Ništa". Jeste li razumjeli? Ništa! Misa se ne plaća. Misa je Kristova žrtva, koja je besplatna. Otkupljenje je besplatno. Ako želiš dati prilog učini to, ali se ne plaća. To je važno shvatiti", rekao je na kraju svoje današnje kateheze na općoj audijenciji papa Franjo.

misija / ika / hina