Urbi et orbi 629

Silvia Costa, zastupnica u EU parlamentu: Papa nam je ostavio 'europsku encikliku'

Silvia Costa, zastupnica u EU parlamentu: Papa nam je ostavio 'europsku encikliku'
Papa u obraćanju Europskom parlamentu / AFP

Europa se više ne uspijeva otvoriti transcendentalnoj dimenziji života, stoga bi mogla izgubiti svoju dušu – poruka je to koju je papa Franjo ostavio Europskom parlamentu i Vijeću Europe, posjetivši Strasbourg. Papa je govorio o radu, ekologiji, obitelji kao temeljnoj stanici društva, o zaštiti ljudskoga života, koji se često ubija u majčinu krilu ili biva predmetom razmjene i trgovine, te o selilaštvu. Pozvao je Europu da ponovo otkrije svoje vjerske korijene, a upozorio ju je na opasnost koja se krije iza takozvanih individualističkih prava, jer ne predviđaju obveze i u opreci su s općim dobrom – objasnio je Sveti Otac.

Osvrnuvši se na Papin govor u Europskom parlamentu u razgovoru za našu radiopostaju, Silvia Costa, zastupnica u Europskom parlamentu, rekla je da je Papa podsjetio na prvi i glavni razlog europske izgradnje, odnosno na opće dobro; osuđujući egoizme i individualizme, istaknuo je potrebu obnovljenoga humanizma – primijetila je Silvia Costa, a potom se osvrnula na Papin posjet.

Vrlo smirenim, ozbiljnim i učinkovitim rječnikom ostavio nam je, može se reći, 'europsku encikliku', jer je imao snage i hrabrosti podsjetiti nas, u trenutku kada se čini da Europa gubi svoj identitet i svoj smjer – kako je rekao predsjednik Schulz – na kojim je vrijednostima utemeljena europska kultura, rekavši da je nakon rata, nakon razarajućih sukoba, potvrđeno ljudsko dostojanstvo, da ono nije dakle oruđe – samo radnik ili građanin – nego je u prvom redu osoba – kazala je Costa.

Kada je govorio o osobi, Papa je istaknuo potrebu povjerenja i nade. Rekao nam je da se ne trebamo bojati, pritom je upozorio da temeljna prava, potvrđena u Povelji o ljudskim pravima i u Europskom ustavu, moraju izbjeći neke oblike apsolutizma po kojima je pravo individualističko, a individuum mjerilo svega, dakle apsolut koji ne priznaje ljudsko dostojanstvo, jer neprofitabilnu osobu smatra otpadom kojega se treba riješiti – rekla je Costa.

Ovaj metaforični govor upozorava na opasnost koja se krije iza individualističkoga prava: ljudska je narav relacijska, a ne solipsistička. Europski se projekt temelji na relacijskoj naravi osobe, odnosno na solidarnosti, supsidijarnosti i složnoj suradnji svih kultura koje mogu pridonijeti općem dobru, miru i demokraciji. Dapače, o demokraciji je Papa vrlo lijepo govorio. Postoji opasnost od nametnute demokracije, koja nije izraz narodne volje, jer bezlične moći, primjerice financijska, vrlo lako mogu potisnuti demokratske ustanove. Upozorenje je namijenjeno nama zastupnicima kako bismo bolje obavljali svoj posao, te da Europu približimo narodu – kazala je zastupnica.

Osvrćući se na Papin govor u Europskom parlamentu Pier Virgilio Dastoli, predsjednik Europskog federativnoga pokreta, primijetio je kako je Papa rekao da se Europa ne treba bojati budućnosti. Papa je u govoru istaknuo tri, četiri vrlo važne opomene. Govoreći o demokraciji rekao je da ne postoji demokracija državâ, nego demokracija naroda. Osim toga, još je nešto, po meni, vrlo važno rekao, a to je da se s moću povećava i odgovornost. Nadam se da će europski zastupnici ozbiljno shvatiti tu Papinu primjedbu – kazao je predsjednik Dastoli te dodao:

Treća vrlo važna označnica Papina govora, koja je bila i vodilja pohoda Strasbourgu, jest ljudski život i dostojanstvo osobe, te niz drugih tema koje se odnose na dostojanstvo osobe, primjerice posao, useljeništvo, solidarnost i tako redom. Papa je sve spomenuo, pa i ono što nedostaje u Europskom ugovoru i Povelji. Rekao je da postoje prava ali i dužnosti, odnosno obveze. Europska bi unija trebala usvojiti i Povelju obveza – istaknuo je Dastoli, a potom podsjetio na Papin osvrt na okoliš. Istaknuo je da mi nismo gospodari prirode. Prirodu moramo čuvati i prema njoj razboritije postupati – ustvrdio je Dastoli.

Massimo Palumbo, službenik u Europskom parlamentu i autor knjige „Obojena u plavo“ u kojoj raspravlja o etičkom, političkom, i kulturalnom značenju Europe, rekao je pak kako je Papa istaknuo vrijednosti utkane u temelj Europske unije.

Važno je ponovo otkriti vrijednosti koje su nadahnjivale oce-utemeljitelje Europe, odnosno političke korijene Europe, nastale nakon Drugoga svjetskoga rata; te vrijednosti imaju jamčiti mir, duhovno i materijalno blagostanje. Papa je dakle pozvao europske zastupnike da se hrabrije pozabave identitetskim vrijednostima jer su važan čimbenik za izlaz iz gospodarske krize. U pitanju je dakle povjerenje, a povjerenje se ne gradi na idealima – kazao je Palumbo.

U Papinu su govoru prednjačile dvije odrednice – ideal i stvarnost – koje se na neki način mogu ukalupiti u riječ dostojanstvo. Ali to dostojanstvo nije individualističko, uvijek se odnosi na opće dobro, suradnju, iznalaženje rješenja i na odgovornost pred narodom – primijetio je Palumbo.

Na primjedbu da bi Papin govor mogao potresti europske savjesti, rekao je kako je poželjno da se neka utjecajna, karizmatična osoba, kao što je Sveti Otac, može obratiti europskim zastupnicima i Europu probuditi iz mrtvila, usmjeriti ju prema njezinim građanima, a to će potaknuti narod da se više zauzima za ostvarenje europskoga projekta – zaključio je Massimo Palumbo.

misija / radio vatikan