Ne bojte se 2134

Hrvatski kapucini daju svece i biskupe

Hrvatski kapucini daju svece i biskupe
Sveti Leopold Bogdan Mandić štuje se i kod kapucina na splitskom Pojišanu / MATKO BILJAK

Vijest o imenovanju fra Ivice Petanjka za novoga krčkog biskupa još je uvijek iznenađenje o kojem se govori ne samo u crkvenim krugovima. Papa Frane ovim je izborom potaknuo mnoga pitanja, to više što je malo tko očekivao kako će na starodrevnu stolicu krčkih biskupa zasjesti jedan redovnik, i to franjevac kapucin, rodom iz Slavonije, koji s Krkom ima veze utoliko što je donedavno bio župnik u Rijeci, odakle je povremeno odlazio na otok i tamo slavio mise s narodom.

Međutim, očigledno je kako već postaje praksa u Crkvi u Hrvata da biskupi ne moraju dolaziti iz redova domaćeg klera, nego da se na tu odgovornu crkvenu dužnost mogu imenovati i ljudi iz drugih sredina pa, kao što se pokazalo i u ovom slučaju, to može biti i redovnik.

Trenutno je kod nas samo jedan biskup redovnik, i to pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, koji dolazi iz redova isusovaca. Prije njega redovnik je bio pokojni šibenski biskup Srećko Badurina, koji je pripadao franjevcima trećoredcima.

Fra Ivica Petanjak prvi je kapucin koji ulazi u kolegij hrvatskih biskupa i to je veliko priznanje ne samo za njega, nego i za cijelu hrvatsku kapucinsku provinciju koja je u svojoj povijesti dala znamenitih redovnika. Sam Petanjak spominje i velike teologe poput Tomislava Janka Šagi-Bunića, kojeg je nedavno pohvalio i papa emeritus Benedikt XVI. sjećajući se dana kad su zajedno radili u Međunarodnoj teološkoj komisiji. Tu su i Zdenko Tenšek, Hadrijan Borak, Bono Zvonimir Šagi...

Mnogi su kapucini nakon Drugog svjetskog rata bili proganjani i mučeni. Jedan od njih je veliki glazbenik Anselmo Canjuga, koji je umro u komunističkom zatvoru. I obitelj novog biskupa Petanjka doživjela je progonstvo kad su partizani u rujnu 1943. godine upali u gradić Zrin na Banovini i pobili muškarce. Oba njegova djeda tada su ubijena. Obitelj se potom iselila u slavonsko mjesto Drenj.

Ta je tragična sudbina fra Ivicu potaknula da se posveti studiju povijesti, koju je doktorirao na rimskoj Gregoriani. Do sada nije imao toliko prilike da se iskaže kao povjesničar, nego su mu službe bile uglavnom pastoralne. Među inim, u Splitu je bio župni vikar na Pojišanu i bolnički kapelan, bio je i provincijal reda. Netom je stigao za gvardijana u Osijek, mora se ponovno pakirati i započeti biskupsko služenje na kvarnerskim otocima.

Bilo je i u povijesti znamenitih hrvatski kapucina. Jedan od njih je dubrovački kapucin iz 17. stoljeća Mihael Anđeo Božidarević, koji je bio general reda, o kojemu je Petanjak i napisao svoju doktorsku disertaciju. Božidarević nije kanoniziran, ali jest kapucinski kandidat za oltar.

Za razliku od Božidarevića, koji je manje poznat, zacijelo svi znaju za svetog Leopolda Bogdana Mandića. Malen rastom, ali velikan duha, rodio se u Herceg Novom, gdje su se njegovi doselili iz Zakučca u Poljicima. Cijeli je svoj život proveo u Padovi, neprestano ispovijedajući i liječeći srca ljudi. U Padovi je i preminuo 1942. godine, tamo mu je i svetište, no Mandić nikad nije zaboravio svoje hrvatsko podrijetlo. Stoga i hrvatska franjevačka provincija nosi ime svetog Leopolda Bogdana Mandića.

Fra Ivica Petanjak nedavno je izjavio kako se svaki dan moli svetom Leopoldu. Nema sumnje da je njegovim zagovorom izabran i na novu službu. Na čuđenje svima onima koji su sebe ili svoje kandidate već vidjeli na krčkoj biskupskoj katedri. A kod nas još ima biskupskih stolica koje čekaju skromne i ponizne službenike u vinogradu Gospodnjem.

Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas. (Iv 15, 16)

ivan ugrin


Komentari: 1

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.
4. veljače 2015. u 23:07
Potpišite peticiju u kojoj se Papu moli da se izjasni koje stavove zastupa u odnosu na homoseksualni „brak“ i druga moralna pitanja: http://www.filialappeal.org