Međutim 596

Sokola nisu voljeli jer je bio domoljub

Sokola nisu voljeli jer je bio domoljub
FOTO DUJE KLARIĆ / CROPIX

Dr. fra Bernardin Sokol, član Franjevačke provincije svetog Jeronima sa sjedištem u Zadru, jedna je od prvih žrtava, od ukupno 667 biskupa, svećenika, redovnika, redovnica i sjemeništaraca, protuzakonito umorenih od komunističkih zločinaca pred kraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini. Iz tog razdoblja Crkva u Hrvata izišla je s najbrojnijim martirologijem svojih članova od svih zemalja u Europi.

Sokol, rodom iz Kaštel Sućurca, gdje je svjetlo dana ugledao 20. svibnja 1888., odveden je iz samostana na otoku Badiji kod Korčule 28. rujna 1944., pa se taj dan uzima kao dan njegove smrti. O tome su svjedočili franjevci koji su se u to doba nalazili u tom samostanu, pa tako i fra Vjekoslav Bonifačić, koji je ovako opisao njegovo mučeništvo:

"Još sad mi je u ušima njegov miran i siguran glas. Rekli su mu: 'Morate s nama na Vis. Imaju vas nešto ispitivati.' Kleknuo je i po fratarskom običaju molio gvardijana blagoslov. Znao je on, a i svi smo znali što znači upasti u ruke partizana. Malo nakon tih dana čuli smo da se njegovo tijelo našlo u moru pod Orebićem. Svjedok je kasnije posvjedočio: Kad su ga počeli na smrt tući, uzviknuo je: 'Živio Krist Kralj!' Ubivši ga, bacili su ga u more, pa mu je tijelo isplivalo na obalu Pelješca blizu Orsana. Tamo je kraj puta i pokopan." Fratri su tek ove godine dobili suglasnost za iskapanje tijela na vrlo vjerojatnom lokalitetu.

U povodu 130. obljetnice Sokolova rođenja, kojem je krsno ime bilo Luka, u rodnim Kaštelima i u Splitu održani su prvi "Dani dr. fra Bernardina Sokola". Tijekom znanstvenog skupa muzikolozi prof. dr. Hana Breko-Kustura i dr. sc. Vito Balić istaknuli su kako su ovi Dani samo početak otkrivanja velike glazbene pojave fra Bernardina Sokola. Skladao je oko 350 crkvenih i svjetovnih djela.

Kao skladatelj, ostvario je najveći doprinos na području crkvene glazbe s djelima u rasponu od jednostavnih popijevki do složenih solističkih i zborskih djela uz pratnju orgulja ili manjeg instrumentalnog sastava. Od tih djela ističe se sedam misa i 13 angelusa, a i danas zvuče suvremenošću glazbenog jezika i neposrednošću izraza. Od 1929. do 1941. objavio je 80 svezaka zbirki crkvene i svjetovne glazbe "Pjevajte Gospodinu pjesmu novu".

Međutim, osim kao glazbenika, svoga imenjaka najpreciznije je oslikao njegov subrat dr. fra Bernardin Škunca, idejni začetnik Sokolovih dana. "Fra Bernardin Sokol bio je gorljivi vjernik-katolik, veliki domoljub i visoko cijenjeni glazbenik, posvuda poznat. Takav čovjek i fratar – poput mnogih drugih – nije smio ostati na životu u komunističkom ateističkom i antihrvatskom režimu."

Prije nego što su ga odveli u mrklu noć, fra Bernardin stigao se ispovjediti. Jedini mu je "grijeh" kod komunista bio taj što se životom očitovao kao Hrvat i katolik. Zbog toga Sokola nisu voljeli.

Piše Ivan Ugrin