Ne bojte se 281

Poljica kao suvremena hrvatska povijesna regija

Poljica kao suvremena hrvatska povijesna regija
S osnivačke skupštine udruge Savez za Poljica

Nedavno je održana osnivačka skupština udruge Savez za Poljica. Na skupštini je za predsjednika izabran Ante Mekinić, a za potpredsjednika Zoran Mihanović. Misija Saveza za Poljica je nekadašnjoj Poljičkoj knežiji vratiti stari sjaj, a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti novu životnu i radnu perspektivu.

Vizija Udruge je reafirmacija, ustroj i brendiranje Poljica u statusu suvremene hrvatske povijesne regije ili u nekom drugom, Poljičanima i drugim žiteljima Poljica prihvatljivom obliku.

Blagoslov osnivanju Saveza za Poljica dao je i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je primio vodstvo Udruge i podupro aktivnosti Saveza kojima se nastoji učvrstiti poljičko jedinstvo kako bi se zajedništvom svih relevantnih subjekata sačuvala opstojnost poljičkog identiteta te stvorile pretpostavke za gospodarski i društveni razvitak Poljica, čemu će i Poljički dekanat, kao i on osobno, rado dati svoj doprinos.

Uspostavom samostalne Republike Hrvatske mnogi su se Poljičani ponadali da bi se opet mogla obnoviti i drevna Poljička knežija. Naime, početkom devedesetih tadašnjem predsjedniku Sabora dr. Žarku Domljanu uručena je gotovo plebiscitarna peticija tadašnjih mjesnih zajednica poljičkih sela, s više od deset tisuća potpisa, da Poljica dobiju svoju općinu u povijesnim granicama.

Napravljen je bio i sinopsis projekta Kneževina Poljica u okviru programa Hrvatska razvojna šansa, kao prijedlog za razmišljanje kompetentnim i nadležnim osobama, ustanovama i institucijama u Republici Hrvatskoj, koji je sa suradnicima izradio prof. dr. Nikola Kuvačić.

Upravo je Kuvačić, u to vrijeme predsjednik Društva Poljičana Sv. Jure - Priko, bio u izaslanstvu koje je Domljanu uručilo spomenutu peticiju. Međutim, potonji ju je, uz pomoć nekih Poljičana kojima je politička funkcija bila važnija od zavičaja, "zaboravio" u svojoj ladici.

Slika Poljica "zagubljenih" u razdiobi između čak sedam jedinica lokalne samouprave – tri grada (Omiš, Split i Trilj) i četiri općine (Dugi Rat, Podstrana, Dugopolje i Šestanovac) – u kontekstu važećeg upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske, zorno je svjedočanstvo utemeljenosti Saveza za Poljica za potrebom redefiniranja postojećeg statusa nekoć slavne Poljičke knežije.

Iako se u tom smislu čini najlogičnijim jednostavno obnoviti nekadašnju Općinu Poljica (to više što je mnogim Poljičanima i danas nejasno zašto između čak 426 općina ustrojenih uspostavom samostalne Republike Hrvatske nije bilo i poljičke), u cilju očuvanja funkcionalne cjelovitosti Poljica, Savez se zalaže za rješenje neopterećeno hipotekom prošlosti i novonastalih odnosa, a to su reafirmacija, ustroj i brendiranje Poljica u statusu suvremene hrvatske povijesne regije.

U skladu s navedenim, Savez za Poljica trebao bi predložiti zakonsku regulativu prema kojoj bi - po uzoru na legislativu Europske unije - i Republika Hrvatska regulirala status suvremenih povijesnih regija. Za Poljica bi to zacijelo bila prilika kakva se događa jednom u sto godina. Živi bili pa vidjeli!

Piše Ivan Ugrin

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.