Međutim 3390

Muke Hrvata u BiH

Muke Hrvata u BiH
S mirnog prosvjeda u Orašju / CROPIX

Ono što ovih dana prolaze naši Posavljaci, samo potvrđuju kako se muke Hrvata u BiH nastavljaju. Bošnjačko vodstvo u Sarajevu vezuje se uz politiku turskog predsjednika Erdogana, vlast iz Republike Srpske oslanja se na Rusiju i Putina, pa Hrvati u BiH nemaju previše aduta osim da jednog dana budu dio Europske unije

Nakon uhićenja i zadržavanja u jednomjesečnom pritvoru desetorice Hrvata, bivših časnika i vojnika HVO-a s područja Bosanske Posavine, pod optužbom da su 1992. i 1993. počinili ratne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom u Orašju, tema položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i odnosima koji vladaju u susjednoj zemlji postaje iznova neuralgična i izaziva zabrinutost vlasti u Zagrebu, a osobito naših ljudi koji žive u BiH.

O postojanju ovih optužnica znalo se od prije, već godinama, slično kao i za one u Srbiji na temelju kojih je već bilo uhićenja naših sugrađana koji su prelazili granice susjednih zemalja. Osobito znakovito u svemu ovome je činjenica da su se uhićenja dogodila samo dan, dva nakon prvog službenog putovanja novog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je s jakim izaslanstvom došao u Sarajevo, posvjedočio snažnu potporu naše zemlje Bosni i Hercegovini i njenim euroatlantskim integracijama, doživio tapšanje po ramenima, a onda kad se vratio u Zagreb uslijedila je akcija agenata SIPA-e.

Uloga promatrača

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović spominjala je i sazivanje VONS-a jer su je, prema njenim riječima, iznenadila uhićenja naših ljudi i to na području Republike Srpske. Postavlja se pitanje jesu li hrvatske tajne službe zakazale, ili se ipak sve ovo moglo očekivati budući da, ruku na srce, od vremena prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana naša se politika prema susjednoj BiH svodila na ulogu promatrača u igri u kojoj se prelamaju interesi velikih sila.

Podsjetimo, mi smo jedan od tri konstitutivna naroda u BiH. Hrvatski je narod odigrao ključnu ulogu u referendumu početkom devedesetih izjasnivši se plebiscitarno za jedinstvenu BiH. U oslobađanju okupiranih dijelova BiH, ključne su bile hrvatske vojne snage koje su se uključile nakon splitskog sastanka Tuđmana i Izetbegovića. Hrvatska je potpisnik Daytonskog sporazuma koji je, istina, donio mir u Bosni i Hercegovini, međutim, plod tog sporazuma je i na zločinima stvorena Republika Srpska dok je pod britanskim pritiskom dokinuta Hrvatska republika Herceg Bosna. I još uvijek u Haagu na optuženičkoj klupi su šestorica Hrvata, civilni i vojni vrh našeg naroda kojemu se sudi zbog udruženog zločinačkog pothvata.

"U potpunosti poštujemo neovisnost pravosuđa, svi ratni zločini moraju biti procesuirani, međutim koncept udruženog zločinačkog pothvata u optužnicama za Republiku Hrvatsku nije prihvatljiv", rekao je nakon svega premijer Plenković, poručujući kako će Hrvatska Vlada učinit sve da spriječi pokušaje revizije povijesnih događaja.

Prognani katolici

Hrvatski general Pavao Miljavac već je duže vrijeme govorio o potencijalnoj opasnosti ovakvih optužnica koje je Haaški tribunal na temelju izlazne strategije još 2013. prepustio domaćim tužiteljstvima. Među onima čija se imena spominju u planu istraga zbog navodnih ratnih zločina je i general Ante Gotovina kao i aktualni ministar obrane Damir Krstičević, koji je slučaj optužnica iz BiH ocijenio kao politički proces s ciljem destabilizacije Hrvatske.

Da je to tako, potvrđuje kako je među uhićenim hrvatskim časnicima i general Đuro Matuzović, izuzetno profesionalan i korektan zapovjednik obrane, ali i Marko Dominiković, bivši zamjenik direktora SIPA-e. To zvuči toliko apsurdno jer je logično upitati se kako je moguće da je Dominiković uhićen kad na tako visoko mjesto u SIPA-i zacijelo nije mogao doći bez provjere do najsitnijih detalja u svojoj biografiji.

Otvarajući ovih dana redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, i kardinal Vinko Puljić osvrnuo se na događaje vezane uz Orašje. "Hrvati, koji su u najvećim dijelom katolici, osjećaju se duboko pogođenima nedavnim uhićenjima u malom dijelu Bosanske Posavine koji se uspio obraniti te nije prognan tijekom rata. Tko god teži za pravdom, neće se protiviti tome da budu kažnjeni oni koji su počinili zločine. Ne ulazeći u utemeljenost optužnice, s pravom se postavlja pitanje, zašto su ostali nekažnjeni oni koji su prognali desetke tisuća Hrvata katolika Bosanske Posavine o čemu i danas svjedoče toliki srušeni i pusti krajevi? Nisu li najprije trebali odgovarati oni koji su počinili tako velike zločine u tom dijelu Bosne i Hercegovine i koji su sve učinili i nastavljaju činiti da se prognani katolici ne vrate? Takav selektivan pristup teško može biti pravi put ka miru i ispravljanju nepravde", kazao je kardinal Puljić.

Najveći gubitnici

S pravom je zastupnik i nedavni ministar vanjskih poslova Miro Kovač u Saboru konstatirao kako su Hrvati najveći demografski gubitnici u BiH. “Manje ih je u BiH nego prije 25 godina, Hrvati su najveće žrtve rata u BiH, posebno u dijelu koji zovemo Republika Srpska, gdje su Hrvati u velikom broju istrebljeni”, naglasio je Kovač.

Međutim, odavno je o tome govorio prije svih banjolučki biskup Franjo Komarica. Predstavljajući knjige "Skidanje maski" i "Prešućivani zločin" otkrio je nove podatke o tome kako su međunarodni moćnici planirali da katolici iz BiH moraju nestati, kako je planirano da banjolučke biskupije više ne bude, jer su u BiH planirana samo dva naroda, a da se Hrvati svedu na nacionalnu manjinu.

Ono što prolaze ovih dana naši Posavljaci, samo potvrđuju kako se muke Hrvata u BiH nastavljaju. Imajući u vidu kako se bošnjačko vodstvo u Sarajevu vezuje uz politiku turskog predsjednika Erdogana, a vlast iz Republike Srpske oslanja se na Rusiju i Putina, evidentno je da Hrvati u BiH nemaju previše aduta osim u činjenici da jednog dana budu dio Europske unije. Samo što ti procesi predugo traju, a očigledno je kako je Dayton donio tek mir, ali ne i političku ravnopravnost našem narodu u Bosni i Hercegovini.

Piše Ivan Ugrin