Ne bojte se 4353

Borbeni skojevci

Borbeni skojevci
FOTO CROPIX

'Trebamo ponovno izmisliti socijaldemokraciju u Hrvatskoj', poručuju SDP-ovci. Nastave li se ovoliko boriti za ukidanje vjeronauka u školama, bojim se da su na krivom putu

Primorsko-goranski župan i predsjednik Županijske organizacije SDP-a Zlatko Komadina rekao je ovih dana da kandidata za predsjednika SDP-a ima više nego sekretara SKOJ-a. Na upit o programima i potpori na skorim unutarstanačkim izborima za predsjednika SDP-a, Komadina je na konferenciji za novinare ocijenio da su "izbori u SDP-u uvijek dinamični, a pogotovu nakon popuštanja stege nakon autoritarnog vođenja stranke, što je rezultiralo i ovakvim brojem kandidata, što govori o stanju u stranci".

Govoreći o programima kandidata, Komadina je rekao da su sada svima puna usta demokratizacije i decentralizacije stranke. "Želim samo podsjetiti da mnogi od tih kandidata nisu do sada o tome govorili, da su počeli o tome govoriti nakon najavljenog povlačenja aktualnog predsjednika stranke", rekao je naglasivši da vjeruje da će članovi stranke dobro promisliti tko je od tih kandidata vjerodostojan. Po njemu, nijedan od onih koji su bili bliski Milanoviću ne zaslužuje povjerenje članova stranke.

Udri po vjeronauku!

A od onih koji su se uključili u utrku za mjesto predvodnika ekipe s Iblerova trga, zanimljivo je kako su im u prvom planu u programu teme poput vjeronauka u školi. Vjerovali ili ne.
Tako je kandidat za predsjednika SDP-a Ranko Ostojić predstavljajući svoj izborni program najavio da će, postane li predsjednik stranke, inicirati pregovore za reviziju ugovora s Vatikanom, a u škole uvesti građanski odgoj.

- Moja je Hrvatska sekularna Hrvatska i branit ću je - poručio je Ostojić članovima i simpatizerima SDP-a, dodajući kako će "bez promocije znanja Hrvatska biti prepoznata samo kao mala desničarska, klerikalna zemlja".
Nešto slično govorio je i još jedan kandidat, Orsat Miljenić. On smatra da se o mogućem raskidu Vatikanskih ugovora treba govoriti jer, kako kaže, svaki se ugovor može raskinuti. "Ima još ugovora, npr. teze Obiteljskog zakona su postavljene da idu unazad, i zadiru u privatnost, u nekakav osobni život, neke su toliko nazadne, i ne proizlaze iz Vatikanskog ugovora, ali su konzervativne", kaže Miljenić.

Miljenić je dodao da bi vjeronauk prebacio u izborne predmete, no kada je upitan zašto to nije učinjeno za njegova mandata, rekao je da su se u tom trenutku bavili nekim drugim stvarima. Zaboravio je samo istaknuti kako po pitanju školskog vjeronauka postoji mogućnost izbora! Onaj tko ga ne želi pohađati, taj ga neće ni upisati i tu su stvari jasne kao i kod drugih predmeta koje roditelji mogu izabrati za svoju djecu, a one koji su izabrali učenici moraju pohađati.

Niski udarci

I još se jedan SDP-ovac uključio u ovu raspravu, iako nije među onih devet kandidata koji se bore za Milanovićeva nasljednika. Riječ je o mladom Bojanu Glavaševiću koji je u intervjuu za jedan dnevni list kazao kako je on vjernik, katolik, njegova su djeca krštena, ali on smatra da je vjeronauku mjestu u crkvi, a ne u školama.

Vjeroučitelj Nikola Milanović, koji piše za portal Misija Slobodne Dalmacije, na ovu je temu napisao kako vjeronauk mladima nudi kršćanske i općeljudske vrijednosti čvrsto ukorijenjene u ljudskoj naravi i stoga nepromjenljive. Ideologije i trenutačni trendovi sudaraju se sa školskim vjeronaukom pa je on uvijek na meti niskih udaraca i trn u oku ideološki obojenih i ispranih umova.

"Po pitanju školskog vjeronauka Hrvatska spada u civilizacijski krug europskih zemalja (iznimke su tek Albanija, Bugarska, Bjelorusija i Slovenija), a kako je bio zabranjen samo u komunizmu i nacizmu, dakle za vrijeme dva najgora totalitarizma u povijesti, razvidno je da i oni koji danas zagovaraju zabranu vjeronauka spadaju u mentalni okvir jednog od ova dva sustava", ističe Milanović.

Kad se već toliko bave i crkvenim temama u svojoj predsjedničkoj kampanji, možda bi se SDP-ovi kandidati mogli prije svega odreći dijela totalitarne prošlosti svoje stranke, nekad KPH, odnosno SKH, upravo na pitanju odnosa prema Crkvi i svećenicima. Hrvatski svećenici podnijeli su najveće žrtve od svih europskih naroda u vrijeme Drugog svjetskog rata, a osobito u postotku u odnosu na broj stanovnika.

Prema "Hrvatskom martirologiju" najveći broj ubili su partizani, tzv. Narodnooslobodilačka vojska. Do završetka rata u svibnju 1945. ubili su 240 svećenika, nakon rata 264, te za vrijeme služenja redovnog vojnog roka u JNA još 12 klerika. Ubili su i 31 časnu sestru... Nikad se nitko zbog ovih i drugih zločina iz stranke koja baštini i tekovine nekadašnje komunističke partije nije ispričao, nije nitko niti sudski odgovarao, a da ne spominjemo sramni sudski progon koji je vođen protiv Alojzija Stepinca, koji je u zatvoru bio sustavno trovan.

Velika kriza

Međutim, da se ne vraćamo toliko daleko u prošlost, očigledno je kako je socijaldemokracija u Hrvatskoj kao i u cijeloj Europi u velikoj krizi. Zbog gorkih unutarnjih sukoba, pada potpore među biračima i poplave populizma, vremena za europske stranke lijevog centra nikad nisu bila gora. "Nema alternative rješenju ove krize od socijaldemokratskog manifesta", rekao je legenda španjolskih socijalista Felipe Gonzalez i uz to dodao: "A paradoks je da socijalna demokracija nije sposobna to ponuditi."

Mladi Glavašević u navedenom intervjuu kao politički razlog poraza SDP-a u više izbornih ciklusa istaknuo je kako je postalo jasno da su se približili liberalizmu više nego socijaldemokraciji. "Trebamo ponovno izmisliti socijaldemokraciju u Hrvatskoj", poručuje Glavašević. Nastave li se ovoliko boriti za ukidanje vjeronauka u školama, bojim se da su na krivom putu.

Piše Ivan Ugrin

 

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.