Na periferiji 13746

Ne čudim se ja Frljiću

Ne čudim se ja Frljiću
Prizor iz Frljićevog nazovi kazališnog uradka "Naše nasilje i vaše nasilje"

Ne mogu se baš pohvaliti da često idem u kazalište, na žalost. Ne mogu se također pohvaliti da nešto posebno pratim dnevni tisak. Ali dok vozim obično upalim radio. Tako je bilo i u ponedjeljak. Kao nekakva frka oko HNK u Splitu, nekakvi prosvjedi zbog nekakav predstave….. i kao nekakav Frljić je glavni lik.

Palo mi je na pamet da sam ja poznavao nekog Frljića, s njim ponekad bio u društvu s nekim mojim prijateljima, a čini mi se da je studirao i na Fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, ali nisam baš siguran. Ali znam da mi je govorio o pjesniku Fernandu Pessoa, za kojega tada prvi put čujem. Čak mi je te 1998./99. godine dao i njegovu knjigu i, mislim, da je ostala kod mene. Lik mi nije izgledao zločest i bezobrazan, nego više onako jadan, nesretan, osamljen… pa sam se eto i ja ponekad s njim družio – više iz sažaljenja.

Čini mi se da je dosta čitao, ali da tip i nije nešto baš kreativan. Nikad nisam očekivao da će on napraviti nekakav kazališni komad i da će od struke dobiti dobre kritike. Poslije su mi studenti, koji su ga bolje poznavali, rekli i dio njegove životne priče i da takav njegov unutrašnji profil ima i svoje razloge. Nadam se da smo mu bar malo uljepšali studentski život.

Da budem siguran je li to taj tip o kojem bruji radio, malo sam pogledao slike na internetu. I stvarno je to taj.
U utorak i srijedu pročitao sam neke kritike o toj nekoj predstavi. Obično se sve svodilo da je to mizeran kazališni rad. Iskreno, nisam ništa drugo ni očekivao od njega. Vidio sam i neke portale i prosvjed ljudi koje vrijeđaju neke scene iz te predstave. Iskreno, nisam od njega ni očekivao da napravi nekakav dobar kazališni rad, nego bezvezariju gdje će druge vrijeđati i da ga opet netko žali.

Izgleda da je cijeli svoj život odlučio proživjeti tako da ga netko žali. Pa eto, žalim ga i ja. I ne čudim se Frljiću niti malo. Nije čovjek kriv za sve frustracije koje su mu se dogodile u životu.

Ali ono što mi je strašno jest da je Hrvatsko narodno kazalište spalo na ovakve predstave. Ako je meni, kazališnom laiku ovo prestrašno, onda mogu misliti koliko se ljudima od struke povraća na ovakvu „kulturu“.

Prestrašno mi je da ovakvu „kulturu“ financira ministarstvo kulture i Splitsko dalmatinska županija. Ministrica kaže da „nisu podržali program… ali da je Ministarstvo financijski podržalo festival“. Dajte Ministrice, uozbiljite se. Nemojte se rugati sa službom koju obnašate, a niti s nama vjernicima. To je isto kao da profesor kaže učeniku, „ne podržavam tvoju lijenost, ali ću ti zaključiti pet“.

Prestrašno mi je da Župan kaže da neće više financirati Marulićeve dane. Pa i ne trebate više, ono što ste morali to ste i financirali.

Ako ova Ministrica ostane i dalje Ministrica, i ako aktualni intendant HNK u Splitu ostane isti, onda „projekt Frljić“ nije njegov osobni projekt, nego netko stvarno jak stoji iza njega.

A sve te koji stoje iza njega pozivam da svi skupa pomognemo čovjeku da ne bude toliko jadan i frustriran, nego da konačno stane na svoje vlastite noge i neka bude ono što jest - čovjek.

„Nosite bremena jedni drugih i tako ćete ispuniti zakon Kristov“ (Gal 6,2)

Pater Jozo Čirko, dominikanac

 

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.