Duhovne vježbe 2176

Iskustvo Petrove izdaje i Isusovo oproštenje

Iskustvo Petrove izdaje i Isusovo oproštenje
Statua svetog Petra na vatikanskom trgu / AFP PHOTO

Petrova oholost prije izdaje: „Ako se doista i svi pokolebaju - reče mu Petar - ja ipak neću. Zaista, kažem ti - odgovori mu Isus - upravo ćeš me ti, još noćas prije nego pijetao dvaput zapjeva, triput zatajiti" (Mk 14, 29-31)

Petar zanemaruje Isusov poziv na molitvu i bdijenje: „Vrati se, nađe ih gdje spavaju, te reče Petru: 'Šimune, ti spavaš! Nisi mogao bdjeti ni jedan sat!'" (Mk 14,37)

Petar se upušta u slobodne aktivnosti koje se Isusu ne sviđaju: „Vrati mač svoj u korice, jer svi koji se mača hvataju od mača ginu..." (Mt 26, 52)

Petar nema hrabrosti slijediti Isusa izbliza, nego to čini izdaleka: „Pošto ga uhvatiše, odvedoše ga i dovedoše u kuću velikoga svećenika. Petar ga je izdaleka slijedio" (Lk 22,54)

Petar se grije uz vatru dok Isusa ispituju i šamaraju: „A oni nasred dvorišta nalože vatru te posjedaju naokolo. I Petar je sjedio među njima". (Lk 22,55)

Petrova izdaja: „On se poče kleti i preklinjati: Ne znam čovjeka o kome vi govorite" (Mk 14,71)

Shema pada bilo koje osobe:
1. Oholost
2. Zanemarivanje molitve i bdijenja
3. Slobodne aktivnosti kao bijeg od vlastitog obraćenja
4. Nasljedovanje Isusa izdaleka
5. Grijanje uz vatru - nalaženje utjehe u ovome svijetu
6. Stvarna izdaje Isusa

Psihološki vid Petrove izdaje

Našavši se u opasnoj situaciji, napadnut s različiti strana, Petar se osjećao uplašeno i zbunjeno. U takvoj stresnoj situaciji on je pokrenuo sve svoje obrambene mehanizme da se zaštiti od nutarnje tjeskobe i vanjske opasnosti.

Međutim, kako je stres bio prejak, Petar je regredirao na ono razdoblje svoga psihičkog života u koje je upotrijebio primitivni obrambeni mehanizam, naime nijekanje očite istine, nijekanje činjenice da je on Isusov učenik. Može se reći da je Petar, prije nego što je izdao Isusa, izdao i zanijekao samog sebe, naime odrekao se svog identiteta. Nije se osjećao više onakvim kakav je stvarno bio, Isusov učenik, Stijena.

Petar se sada vraća Šimunu, sinu Ivanovu, želi biti kao svaki drugi čovjek, a kao takav, on je stvarno slab, veoma krhak i ranjiv. Stresna situacija ne rađa konflikt, nego samo otkriva ono što je već prisutno u osobi.

U čemu je bio Petrov konflikt?

Petar još nije uspio srcem prihvatiti i u sebi asimilirati vrijednost križa, koji je Isus naviještao. Petar je volio Isusa, ali još uvijek nije bio spreman dati se mijenjati od njega, odnosno od vrijednosti koje je Isus naviještao.

Iskustvo oproštenja

Bog u svom činu oproštenja aktivira svoje stvaralaštvo u smislu da ne samo oprašta i zaboravlja grijeh, nego ispunjava prazninu u srcu čovjek koji je sagriješio. Božje oproštenje ponovno stvara čovjeka.

Onaj kome Bog oprašta trebao bi se i sam tako osjećati, naime kao onaj koji je stvarno od Boga voljen, koji je činom oproštenja ponovno stvoren. Nakon što je izdao svog Učitelja, Petar se sjetio Isusovih riječi da će ga izdati, i gorko je zaplakao. Ovdje je već počelo Petrovo obraćenje. A potpuno ostvarenje i vrhunac obraćenja dogodit će se u susretu s uskrsnulim Kristom.

Kad je Petar zaplakao, shvatio je da je Isus imao pravo u svemu što je govorio. Ostvaruje se sve ono što je Isus prorekao. Odsad je Petrovo srce otvorenije da prihvati i slijedi Isusa. Petar se sada odriče svoje mudrosti, a prihvaća Isusa m njegovu mudrost i njegov nauk i križ protiv kojeg se prije bunio.

Petar, kako ga opisuje Ivan u 21. poglavlju, ima potpuno novi stav koji svjedoči da se sada radi o novom čovjeku, o ponovno stvorenom Petru. Stvaralačka moć Kristova oproštenja učinila je Petra sposobnim za čin savršene ljubavi.

pater mijo nikić

 

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.