Katolička Dalmacija 801

Mons. Barišić blagoslovio obnovljenu crkvu svetog Martina u Kotišini, rodnoj župi isusovca Petra Perice

Mons. Barišić blagoslovio obnovljenu crkvu svetog Martina u Kotišini, rodnoj župi isusovca Petra Perice
Župnik i dekan don Pavao Banić zahvalio je nadbiskupu na dolasku i ohrabrujućim riječima

Predvodeći svečano euharistijsko slavlje na blagdan svetog Martina, u ponedjeljak 11. studenoga, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić blagoslovio je obnovljenu crkvu svetog Martina u župi svetog Ivana Krstitelja (Makar – Kotišina). 

U koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika predvođenih dekanom Makarskog dekanata i župnikom župe sv. Ivana Krstitelja don Pavlom Banićem. Euharistijsko slavlje je posluživanjem oltarskog stola uveličao Nadbiskupov tajnik đakon don Nikola Šakić, a liturgijsko pjevanje animirao je zbor župe sv. Marka – Makarska.

„Crkva sv. Martina u kojoj se nalazimo prvi put se spominje 1625. godine, a teško je oštećena u potresu 1962. godine. U ovoj župi se nalaze četiri crkve i to nam dovoljno govori o snazi vjere naših pradjedova. Nije ovdje bilo lako živjeti, naši preci su bili prisiljeni graditi život u ovim nenormalnim uvjetima, ali nisu zaboravljali ono što je najvažnije – vjeru u Boga. 

Svjedočanstvo takve vjere nam je darovao i isusovac Petar Perica, autor naših katoličkih pjesama „Zdravo Djevo“ i „Do nebesa nek se ori“. Pater Petar je ubijen tijekom pokolja na Daksi od strane partizana jer se nije želio odreći svoje vjere u Gospodina. Zbog njega, svih naših pradjedova i budućih generacija od srca zahvaljujem svima onima koji su sudjelovali u obnovi ovoga spomenika trajne vjere i kulture“, rekao je mons. Barišić u uvodnom dijelu homilije.

Govoreći o životu sv. Martina, Nadbiskup je istaknuo njegov veliki doprinos u kršćanskom oblikovanju zapadne civilizacije. „Sv. Martin je rođen 316. godine te je trebao postati vitez. No, taj mu život nije odgovaro i bježao je od njega. Upoznao je kršćane i oduševio se s njihovim odnosom prema životnim poteškoćama. Posebno je zavolio kršćanski pristup prema čovjeku. 

Nakon što je kršten, jednom je prilikom susreo gologa čovjeka te mu je darovao svoj plašt. Kasnije mu se u snu ukazao Isus zaogrnut plaštem kojeg je on darovao siromahu. Tada je odlučio život u potpunosti posvetiti onim najmanjima. Učio je o svojoj vjeri, postao je đakon te je zatim zaređen i za biskupa. Kao biskup, organizirao je vjerski život na poganskim prostorima, osnivao je župe, a izgradio je i prvi monaški samostan u Europi“, ustvrdio je mons. Barišić dodavši kako su i naši preci po uzoru na sv. Martina osjetili potrebu takvog načina življenja. „Na ovom prostoru je sigurno bilo svađa, ali ih je nadilazila ljubav prema svakom čovjeku“, nastavio je Nadbiskup.

Osvrćući se na evanđeoski tekst (Mt 25, 31 – 46), naglasio je kako naš cijeli život treba biti prožet dimenzijom služenja i djela ljubavi prema svakom čovjeku. „Kristovi kriteriji nisu kriteriji ovoga svijeta. On ne sudi čovjeka po političkom opredijeljenju, niti po društvenom statusu. Njegov temeljni vrijednosni sud je odnos prema Bogu i svakom čovjeku u nevolji. Ne dopustimo da nam egoizam, sebičnost i samodostatnost zatvore srce u odnosu prema čovjeku u potrebi“, rekao je mons. Barišić.

Zaključujući, poželio je da „u obnovi ove crkve pronađemo snagu za obnovu dara krštenja, kako bismo postali živi svjedoci Kristove ljubavi u svakodnevnim kršćanskim odnosima“.

Na kraju euharistijskog slavlja župnik don Pavao Banić zahvalio je Ocu nadbiskupu na dolasku i ohrabrujućim riječima te svima onima koji su svojim radom pridonijeli obnovi crkve sv. Martina. Zatim se nazočnima obratio i gradonačelnik Makarske Jure Brkan izrazivši zadovoljstvo zbog „obnove ovoga vjerskog kulturnog spomenika koji je živi svjedok vjere naših pradjedova“.

misija / slavko blažić / smn