Katolička Dalmacija 291

Siniša Vuković: Nevjerojatan je doprinos Bračana hrvatskim Biblijama

Siniša Vuković: Nevjerojatan je doprinos Bračana hrvatskim Biblijama
S predavanja Siniše Vukovića o 'Bibliji u svojim čakavskim javljanjima' / FOTO ZLATKO SUNKO

U Muzeju grada Splita predsjednik splitskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Siniša Vuković, održao je zanimljivo predavanje "Biblija u svojim čakavskim javljanjima". Iznio je presjek čakavskih izdanja bilo ekstrahiranih iz većih cjelina pa tiskanih u misalima, lekcionarima, evanđelistarima ili psaltirima, odnosno objavljenih u cjelovitim izdanjima Novog zavjeta ili Biblije u cjelini.

"Na moju veliku i ne samo zavičajnu radost doprinos Bračana hrvatskim prijevodima svetopisamskih tekstova upravo je nevjerojatan. Krenuvši od kultnog Lekcionara Bernardina Splićanina, koji je ustvari podrijetlom Bračanin, započinje dalmatinska biblijska čakavska epopeja, a njegovi su čakavski prijevodi dijelova poslanica i evanđelja iz 1495. godine najstariji zapisi te vrste na ovim prostorima. Nastavlja se sve sa Psalmima fra Luke Bračanina (vjerojatno rođenoga Boljanina) koji je još u drugoj polovici XVI. vijeka preveo sve psalme s latinskoga, ali koji su tiskom predstavljeni javnosti tek 1917. godine. 

Međutim, uvidom u Bibliju Bartola Kašića (koja je objavljena 1999. godine, 350 godina nakon svojega nastanka), primjetno je kako je Pažanin Kašić itekako prepisao 100-tinjak godina stariji prijevod psalama fra Luke Bračanina! Žalosno je da je velebno djelo u 12 svezaka Ivana Matije Škarića (Bračanina iz Postira, napisano u Zadru i objavljeno u Beču prije 160 godina) ostalo izvan žarišta pomnje, a posrijedi je djelo koje nema teološko-egzegeškog pandana u daleko većim jezicima i kulturama od ove naše" – zaključuje Vuković.

U sklopu predavanja bilo je govora i o gradišćanskohrvatskim čakavskim prijevodima Svetoga pisma. Budući da Vuković zastupa stav kako Hrvati govore s tri jezika – čakavskim, štokavskim i kajkavskim – onako kako Kanađani ili Švicarci ne govore kandskim ili švicarskim jezikom, već francuskim i engleskim, odnosno talijanskim, njemačkim ili talijanskim, tako je i gradišćanskohrvatski idiom, ustvari, dio ili dijalekt čakavskog jezika, ostvaren u brojnim svojim tiskanim ostvarenjima. Još 1952. Novi zavjet na čakavskom jeziku iz Gradišća objavili su Ivan Jakšić i Martin Meršić, a Štefan Geošić ljeta Gospodnjega 2012. tiskao je u pet svezaka kompletno Sveto pismo na čakavskom gradišćanskohrvatskom jeziku. 

Večer je zaključena autorovim prijevodom Novoga zavjeta, gdje je Vuković predstavio idiom selačkoga bračkoga govora i njegove leksičke dosege. Čitajući dijelove svojega troknjižja "Čakavski pištular I-III" predavač je ukazao na argumente po kojima je čakavština podatnija za prenijeti smisao biblijskog teksta od načina na koji to može učiniti standardni hrvatski jezik, s obzirom na to da je Biblija prepuna referenata što se tiču ratara i težaka, ribara i ribarstva, loze i masline, vina i ulja koji su toliko navlastiti Dalmaciji i njezinoj tradiciji. Večer je završila u interakciji publike i govornika, a tijekom predstojećih mjeseci bit će prigode da se u sličnim manifestacijma neke teme i detaljnije obrade.

misija