Katolička Dalmacija 609

Nadbiskup Barišić: Sveta Klara je bila svjetlo koje je obasjavalo druge

Nadbiskup Barišić: Sveta Klara je bila svjetlo koje je obasjavalo druge
Blagdan svete Klare, majke i utemeljiteljice klarisa, svečano je proslavljen u Splitu

Blagdan svete Klare, majke i utemeljiteljice sestara klarisa, svečano je proslavljen u subotu, 11. kolovoza u samostanskoj crkvi redovnica klarisa u Splitu. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s nekoliko svećenika.

Na početku slavlja nadbiskup je pozdravio svećenike, sestre klarise i sve vjernike i štovatelje asiške svetice i franjevačke duhovnosti naglasivši kako je samostan klarisa veliko bogatstvo za Crkvu i grad Split kroz tolika stoljeća njegova postojanja. Preko klarisa, koje stoljećima svjedoče ljubav prema Bogu i čovjeku, želimo još bolje upoznati sv. Klaru, čiji nam zagovor i primjer mnogo znači.

Okupljenim vjernicima obratio se i samostanski kapelan fra Josip Lucić koji je u svoje, i u ime sestara klarisa, zahvalio nadbiskupu na njegovoj prisutnosti, propovjednicima koji su predvodili devetnicu i vjernicima koji su se u velikom broju radosni okupljali u čast sv. Klare. Posebnu zahvalu uputio je sestrama klarisama koje pjevanjem svaku proslavu čine još svečanijom i bogatijom. 

Podsjetio je na životni put sv. Klare naglasivši da je živjela u trajnoj Božjoj nazočnosti preobražavajući se u čisti Božji sjaj. „Nakon osam stoljeća ova mala Franjina biljka postala je velika plodna duhovna majka s bogatim potomstvom. Danas ima 22000 sestara klarisa na svim kontinentima", kazao je fra Josip.

U prigodnoj homiliji mons. Barišić je govorio o životu sv. Klare iz njezina odnosa s Bogom. U tamnom srednjem vijeku Klara je bila pravo svjetlo (Klara – Jasna) koje je obasjavalo druge i upućivalo na slavu i ljubav Božju. A slava i ljubav Božja očituju se na Kristovu licu. 

Nadbiskup je naglasio da „svaki čovjek može biti svjedok ljubavi i slave Božje, ali mora biti u zajedništvu s Gospodinom. Sv. Klara nije velika jer je gradila svoj život u askezi ili što je svojim naporom i trudom postigla nešto važno, nego jer je u kontemplaciji živjela potpuno predanje Božjoj milosrdnoj ljubavi. Mistika, askeza, siromaštvo i poslušnost nisu svrha sami sebi. Oni trebaju biti djelo ljubavi."

Gospodin nam želi poručiti da svi možemo biti njegovi svjedoci, da u skladu sa svojim mogućnostima i darovima u svojim okolnostima djelujemo u ljubavi, opraštamo i darujemo sebe. Dublje spoznajemo Boga kada otvorimo srce i darujemo dio sebe za bližnjega. 

Pravi primjer u tome mogu nam biti i naše sestre klarise, kazao je splitsko-makarski nadbiskup. Budući da je sv. Klara poput sv. Franje htjela nasljedovati Gospodina u siromaštvu nadbiskup je naglasio da je to činila kako bi čišće i šire mogla prihvatiti Boga. Ona je poput drugih svetaca i svetica govorila: „Gospodin je moja baština!" 

U tom je svjetlu potaknuo okupljene vjernike da i oni kao posvećene osobe - jer su svi krštenici posvećeni Gospodinu – u Gospodinu vide svoju baštinu. Govoreći o samostanu klarisa u Splitu naglasio je da od njihove molitve živi čitav grad i da nikada nećemo spoznati sve milosti koje su po njima prisutne u Crkvi i društvu.

Samostan klarisa najstariji je ženski redovnički samostan u Splitu, koji na čelu s opaticom sestrom Dolores Mandić slavi 710 godina postojanja. U njemu danas ima dvadeset i dvije sestre, od toga su četiri novakinje i jedna aspirantica. 

Klarise, redovnice koje žive u klauzuri, u Splitu su otvorile samostan godine 1308. i od tada su se održale sve do naših dana. Njihov današnji samostan podignut je godine 1883., a prije toga živjele su u dva samostana u staroj gradskoj jezgri. Uz samostan je 1884. podignuta i crkva koja je posvećena sv. Klari. Naslovnik crkve do godine 1983. bila je sv. Ana, a te je godine crkva posvećena i proglašena crkvom Sv. Klare.

misija / nadbiskupija-split