Katolička Dalmacija 236

Nadbiskup Puljić: Susret s Kristom trebao bi rađati radikalnu promjenu

Nadbiskup Puljić: Susret s Kristom trebao bi rađati radikalnu promjenu
Nadbiskup Želimir Puljić u zadarskoj katedrali

Na svetkovinu Bogojavljenja, u subotu 6. siječnja, kad u zadarskoj prvostolnici započinje i Devetnica ususret proslavi sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije, svečano misno slavlje u katedrali Sv. Stošije predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

„Mudraci s Istoka predstavljaju početak hoda čovječanstva prema Kristu. S njima započinje povorka koja ide tijekom čitave povijesti, a predstavlja iščekivanje ljudskog duha i kretanje religija i ljudskog uma prema Kristu. Mudraci pred Djetetom Kraljem padaju ničice i prinose darove. Crkvena predaja drži kako tri dara predstavljaju tri vida Kristova otajstva: zlato upućuje na Isusovo kraljevanje, tamjan na Božje sinovstvo, a smirna na otajstvo njegove muke", rekao je mons. Puljić u propovijedi.

Istaknuo je da svetkovinom Bogojavljenja Crkva slavi dolazak trojice nežidova u Betlehem da se poklone židovskom kralju, upućujući tako da događaj Isusa Krista, počevši već od njegovog rođenja, ima značenje širih razmjera. „Time što se Krist rodio u židovskom narodu, ne znači da nije došao i za sve ostale narode. Dapače, on želi pristupiti svakom čovjeku, bez obzira iz kojeg naroda bio. Kraljevi s istoka predstavljaju poganske narode i sve koji Boga traže" poručio je zadarski nadbiskup.

'Vidjesmo i dođosmo pokloniti se' je poruka i pouka mudraca kao 'šutljivih propovjednika', jer su po dolasku u Jeruzalem jednostavno ispovjedili: „Vidjeli smo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti" (Mt 2,2), naglasio je mons. Puljić. „Da su kalkulirali kakve sve opasnosti vrebaju na tom putu, nikad Jeruzalema ne bi vidjeli. Vidjeti i krenuti tajna je Božjeg nadahnuća. Ona je nosila i praoca Abrahama da se 'zaputi ne znajući kamo ide' (Heb 11, 8). Nije znao, ali bio je siguran da ga Jahve neće ostaviti.

Kraljevi ne idu u Betlehem iz znatiželje, nego iz pobožnosti. Nije im do turističke želje upoznavati druga mjesta, nego izraziti odanost, poklonstvo, pobožnost i podložnost Bogu Svemogućemu. Poklonstvo i klanjanje najbolji je način koji stvorenje može učiniti svom Stvoritelju. To su kraljevi učinili djetetu do Marijinih nogu", rekao je nadbiskup, pojasnivši pristupe evanđelista događaju s mudracima: „Matej kao Izraelac dovodi Novorođenome predstavnike poganskih naroda. Luka rodom iz sirijskog grada Antiohije čini se nije bio Židov, ali oko Novorođenoga okuplja samo one koji su iz Izraela. Evanđelist Ivan prelazi te granice, pa s Novorođenim povezuje nebo i zemlju, transcendentni i imanentni svijet".

Tumačeći kako tri subjekta iz navještaja evanđelja na svetkovinu Bogojavljenja različito reagiraju na objavu Isusova rođenja, a to su i tri životna opredjeljenja: Herod, pismoznanci i kraljevi, mons. Puljić potaknuo je na razmišljanje koga bismo od njih najradije slijedili.

„Čuvši da se rodio 'kralj židovski', Herod je bio zatečen pa je sazvao vijeće stručnjaka, ne da dozna istinu, nego da prevari mudrace i na vrijeme ukloni tog najavljenog kralja. Stoga su mu mudraci imali biti špijuni. Skupina pismoznanaca tumači kralju Herodu gdje se Mesija ima roditi, u Betlehemu Judejskom. Oni znaju objasniti i pokazati gdje se Isus ima roditi. Ali, ne miču se niti trče u Betlehem, nego ostaju u svojim mjestima i u svojim stavovima.

Nisu li mnogi kršćani često poput pismoznanaca? Znaju što treba činiti za Isusa i za svoje spasenje. Sposobni su to i protumačiti. Ali, odlučiti se radikalno kršćanski živjeti, nemaju hrabrosti. Treći akteri, mudraci s Istoka, ne poučavaju nas nekim mudrim savjetima, nego nadahnjuju svojim činima. Oni su predstavnici poganskih naroda, ali i svih koji se bave znanošću, koji istražuju tajne čovjeka i prirode kako bi došli do Boga", rekao je nadbiskup.

Nakon što su se poklonili Isusu, mudraci su bili „upućeni u snu da se ne vraćaju Herodu, pa su otišli drugim putem u svoju zemlju" te je nadbiskup Puljić poručio: „Otići drugim putem daje nam povoda zaključiti kako se onaj tko Krista sretne, ne vraća istim putem. Susret s Kristom trebao bi rađati radikalnu promjenu ne samo našeg života, nego i naših puteva. Jer takav susret obično je životna prekretnica koja pokazuje drugi smjer našeg opredjeljenja".

misija / zadarska nadbiskupija