Katolička Dalmacija 525

Obnavlja se crkva svetoga Roka u Starome Gradu

Obnavlja se crkva svetoga Roka u Starome Gradu
Crkva je zadužbina pjesnika Petra Hektorovića

Posljednjih nekoliko mjeseci izvode se opsežni radovi na nekoliko sakralnih objekata u Starome Gradu - Farosu. Građevinsku sanaciju izvode djelatnici tvrtke "Neir" d.o.o. iz Splita, dok restauratorske radove obavljaju profesori i studenti Umjetničke akademije, sve pod stručnim nadzorom Konzervatorskog odjela, također iz Splita. Sve to financijski prati Ministarstvo kulture, dok se dio novčanih sredstava prikuplja od župljana, tj. nedjeljne milostinje (lemozine).

- Budući da je krov na crkvi sv. Roka bio doslovno propao - dotrajale grede, kantinele i kupe, sve je to uklonjeno pa se prišlo postavljanju nove drvene građe i hidroizolacije s novim kupama kanalicama. Prethodno su napravljeni preduvjeti da se u budućnosti može izmijeniti dotrajali strop u glavnom dijelu crkve i restaurirati renesansni strop u glavnoj kapeli. Radovi se zapravo izvode kao hitna intervencija, dok nas 2018. čeka izrada tehničke dokumentacije i projekta temeljite obnove - kazao je don Marko Plančić, župnik Župe sv. Stjepana I. pape i mučenika, dodavši da je za sada Ministarstvo kulture izdvojilo 200 tisuća kn, a preostalih 25.087,50 kn platila Župa donacijom samih župljana (nedjeljnom milostinjom; od blagoslova obitelji; prilozima pojedinaca i Gradske uprave).

Inače, crkva sv. Roka, nebeskog zaštitnika grada, zadužbina je pjesnika Petra Hektorovića (1487. - 1572.), koji je oporučno ostavio novac za njenu gradnju i bila je sjedište istoimene bratovštine što ju je i dovršila početkom 17. stoljeća. Kasnije je ova bogomolja proširena bočnim kapelama sv. Antuna Padovanskog i Gospe od Zdravlja. Tada je ispred crkve pronađen antički mozaik koji je vjerojatno pripadao rimskim termama, o čemu govori i u kamenu uklesani latinski natpis. Zanimljivo je da je nasuprot njoj ulaz u dio Tvrdalja u kojem je u pjesnikovo doba pružano gostoprimstvo siromasima i putnicima (Pro itineranntibus, Pro Pauperibus).

Mirko Crnčević