Hrvatsko nadzemlje 989

Nova voditeljica Hrvatskog nadzemlja Danijela Jurčević naslijedila Darka Rapića

Nova voditeljica Hrvatskog nadzemlja Danijela Jurčević naslijedila Darka Rapića
Don Mihael Prović, Danijela Jurčević i Darko Rapić

Na završetku ovogodišnjeg prvog susreta Hrvatskog nadzemlja, mladoj publici obratio se studentski kapelan i povjerenik za mlade Splitsko-makarske nadbiskupije don Mihael Prović koji je imao poseban zadatak. Naime, na pozornicu je pozvao sad već bivšeg voditelja Darka Rapića, kojemu je nova voditeljica Danijela Jurčević uručila prigodni poklon zahvalnosti za njegov doprinos Hrvatskom nadzemlju u protekle četiri godine. Ispraćen je uz gromoglasan pljesak publike. 

Darko Rapić preuzeo je Hrvatsko nadzemlje od prvog voditelja Marina Periša 2015., a mjesto voditelja napustio je krajem 2018. godine. Na početku svoga kratkog obraćanja zahvalio se prvom vijeću koje mu je pomoglo na samim počecima njegova vođenja Nadzemlja, a činili su ga: Ivona Voloder Maras, Nikolina Petričević, Stjepan Žeravica, Slavko Blažić i Duje Gale.

U Darkovom mandatu organizirano je 30 susreta sa preko 100 snimljenih filmova i skečeva i više od 20 gostovanja izvan grada Splita. Kroz sve to vrijeme kao najdraži mu susret izdvojio je onaj pod temom "Ljubo(noćna)mora", jer je tada iz pozicije publike i dalje pod palicom voditelja vidio kako Nadzemlje diše i kako ga publika vidi. Svjedoči kako je od tada osjetio da je njegovo poslanje u Nadzemlju dovršeno. 

Prije odlaska s mjesta voditelja oformio je novo vijeće sastavljeno od: Ivane Banović, Danijele Jurčević, Ante Šustića i Tonćija Ćuka. Svoju funkciju predaje novoj voditeljici Danijeli Jurčević, studentici filozofsko-teološkog studija na splitskom KBF-u. Zahvalio se svim bivšim i sadašnjim Nadzemljašima za sve što su učinili za organizaciju.

Povjerenik za mlade i studentski kapelan don Mihael Prović u ime Splitsko-makarske nadbiskupije i Ureda za pastoral mladih zahvalio se Darku za tri i pol godine rada te mu je uručen prigodan poklon kao zahvala za doprinos radu Nadzemlja. Bila je to doista emotivna zahvala, a mladi u dvorani pozdravili su ga gromoglasnim pljeskom.

Darko nakon završenog magisterija teologije radi u Nadbiskupskom Caritasu te nastavlja usavršavati studij na splitskom KBF-u gdje izrađuje doktorski rad. Don Mihael, a i cijelo Hrvatsko nadzemlje, želi mu obilje Božjeg blagoslova i svaki uspjeh u daljnem radu uz još jedno veliko HVALA.

Glazba-lijek i/ili opijum bila je tema prvog susreta Hrvatskog nadzemlja u 2019. godini, održanog 16. siječnja u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.

Na samom početku izveden je skeč „Holy fit“ u kojem su članovi Nadzemlja na humorističan način prikazali kako dobar odabir, u ovom slučaju duhovnih, pjesama pozitivno utječe na vaše tijelo i um, nakon čega je prikazana i nova rubrika Zanimljivosti. Potom je uslijedilo predavanje u kojem su na mnoga pitanja o glazbi i njezin utjecaj na čovjeka, kroz dijalog, odgovore dali Boris Stanić, predavač na umjetničkoj akademiji u Splitu, te Frane Kuss, dirigent i zborovođa u splitskom HNK te asistent na umjetničkoj akademiji u Splitu.

Glazba je govor zvuka, zvonka radost koja utječe na naš emocionalni razvoj prateći nas kroz cijeli život, kao takva mora imati formu prilagođenu publici, mora biti nešto veselo, što nas uzdiže i opušta, a ne što nas opterećuje. Glazba je širok pojam, ali ritam i dva različita tona već ju daju, a to je gosp. Stanić i demonstrirao kad je uz pomoć publike koja je pljeskala u određenom ritmu bez instrumenta ´odsvirao` "We will rock you", jednu od poznatih pjesama grupe Queen. 

Glazba je opća kultura. Ne mora nužno biti vezana uz instrument, satkana je od zvukova života, trebamo ju osjećati u sebi i bitno je kako nam utječe na duh. Uz to, prof. Stanić nadovezao se i na modernu duhovnu glazbu te istakao kako se liturgijska glazba odvaja od liturgije što je krivo, aranžmani pjesama liče jedni na druge i pojavljuje se monotonost bendova, a za sve to krivi nedostatak edukacije.

Kada kažemo riječ moderno mislimo i na napredak tehnologije koja omogućava da proizvedemo određene elemente koje ne možemo proizvesti instrumentima. Pjesma koja se najbolje prezentira u masi i ona u kojoj čovjek u tom trenutku pronalazi sebe, postaje hit, gledajući sa psihološke strane. Pitanje je hoćemo li se kasnije sjetiti tih hitova zbog same činjenice da su današnji tekstovi dosta kratki i plitki. Ipak, dodaje da samo vrijeme može definirati što je bilo i što jest kvalitetna glazba.

Prof. Frane Kuss u svom govoru ističe neispravnost klišeja „glazba je jezik kojeg svi razumiju“; ako je jezik, onda ga kao i svaki drugi trebamo naučiti, ne možemo krenuti od teorije, trebamo se prvo susresti sa stvari. Zvuk i ton nisu sinonimi. Glazba proizlazi iz duha pa tako do promjena u glazbi dolazi zbog promjena u duhu vremena. Čovjek ima sposobnost uočiti pravilnosti u prirodi, iste imitirati, dodati nekakav pljesak ili nešto slično te tako stvoriti oblik glazbe već u prvim vremenima svoga postojanja. 

Osvrnuo se na pitanje koliko ima istine u znanstvenim podacima da je za trudnice korisno slušati klasičnu glazbu i rekao da budemo pažljivi kad nam se negdje govori da je nešto znanstveno dokazano te da proučimo tko je to istražio, kada, gdje i koji su rezultati istraživanja jer su mnoga od njih lažna. Prof. Kuss usporedio je glazbu s arhitekturom gdje na vidljiv način možemo uočiti promjenu načina života te si figurativno predočiti promjenu glazbe koja je išla u korak s tim. 

Plesni ritam nije prigodan za korištenje u liturgiji, iako nije ljubitelj modernih duhovnih koncerata smatra da danas postoji, na tom području postoji, odmak. Kvalitetu glazbe čini njezin sastav, kompletnost i pamtljivost, a ne trivijalnost. Bitno je razumjeti melodiju. Na kraju je dodao da buci i pljesku nije mjesto u Crkvi pa ni za pljeskanje zboru na kraju Mise. 

Po završetku predavanja održala se i igra "Pogodi pjesmu" za predavače koju su oni uspješno riješili, a njome ujedno nasmijali publiku.

Nadzemljaši su i za ovaj susret pripremili, uz već navedeni, dva nova filma: "Mozart" i "Pjesma moga grada", koji će uskoro biti dostupni na društvenim mrežama Hrvatskoga nadzemlja.

Cijeli susret animirali su mladi iz VIS Veritas aeterna koje možemo čuti nedjeljom u studentskom pastoralnom centru bl. Ivana Merza koji se nalazi u studentskom domu dr. Franjo Tuđman.
Nakon predavanja održala se nagradna igra " Ne zaboravi stihove", s vrijednim nagradama sretnim dobitnicima. Susret je završen prigodnom meditacijom i pjesmom.

Sljedeći, tradicionalno opušteni, susret Hrvatskog nadzemlja održat će se 20. veljače pod nazivom "Valentinovo s Nadzemljem". 

Misija / Tea Lauc / Hrvatsko nadzemlje