FotoReportaža 1162

'Nut mislimo o tem danas, ki na križu umri za nas' pjevalo se 'Za križen' na Hvaru

'Nut mislimo o tem danas, ki na križu umri za nas' pjevalo se 'Za križen' na Hvaru

Uz pjev „Nut mislimo o tem danas, ki na križu umri za nas" započela je na Veliki četvrtak, 18. travnja, u 22 sata cjelonoćna procesija „Za križen" na otoku Hvaru u kojoj su sudjelovali brojni otočani i tisuće hodočasnika iz brojnih srednjodalmatinskih gradova i mjesta.

Ta jedinstvena procesija na otoku Hvaru održana je u noći s Velikoga četvrtka na Veliki petak, 18. i 19. travnja, kako na Hvaru govore „u noći Velo šetemone” te je završila ujutro oko 7 sati u crkvama gdje je i započela.

U više od pet stoljeća dugoj pučkoj pobožnosti na tom otoku, sudjeluju stanovnici središnjega dijela i to vjernici iz župa Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska. U središtu cjelonoćne procesije koja je dugačka gotovo 25 kilometara i u trajanju od 8 sati nalazi se Gospin plač, pasionski tekst iz 15. stoljeća koji su kao glazbeni dijalog pjevali izabrani pjevači – kantaduri koji prate procesije. Na čelu procesije bili su križonoše koji su nosili križ težak više od 10 do 18 kilograma, prekriven prozirnim crnim velom.

Pokornička je to procesija koju pripremaju i predvode bratovštine, a nastala je nakon čudesnoga događaja sa sv. Križićem, koji je 1510. godine proplakao u Hvaru nakon pobune koja se dogodila u tome gradu. U ovogodišnjoj pokorničkoj procesiji križonoše su bili Petar Bunčuga (1975.) iz Jelse, zatim Krišto Barbić (1983.) iz Pitava, Božen Grgičević (1985.) iz Vrisnika, Frane Carić (1994.) iz Svirača, Josip Bojanić (1980.) iz Vrbanja i Robert Čagalj (1979.) iz Vrboske.

Procesiju koja je krenula iz crkve Uznesenja Marijina u Jelsi na čelu s ovogodišnjim križonošom Bunčugom ujutro je uz jelšanskoga župnika mons. Stanka Jerčića dočekao i hvarski biskup mons. Petar Palić te mnoštvo vjernika. Nakon što je križonoša posljednjih stotinjak metara potrčao u zagrljaj svome župniku i predao mu križ na poljubac, križonoši je prvo čestitao župnik Jerčić, zatim biskup Palić i rodbina križonoše. U procesiji „Za križen” iz svoje rodne župe u Svirčima, odakle je križ ponio Svirčanjanin Frane Carić (1994.), sudjelovao je i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je na Hvar stigao u pratnji splitsko-dalmatinskoga župana Blaženka Bobana. 

Kolika je važnost križonoše u hvarskoj procesiji najbolje svjedoči činjenica da u nekim obiteljima križonoša pripada već trećoj generaciji koja nosi raspelo u tim obiteljima. Prema riječima jelšanskoga župnika, osoba koja je ove godine upisana za nošenje križa u Jelsi ponijet će križ u procesiji tek 2049. godine. Na upit HRT-a premijeru Plenkoviću hoće li se upisati za križonošu, odgovorio je kako misli da je prošlo vrijeme za to. „Imamo dosta drugih tereta pa ih nosimo svaki dan”, poručio je za HRT.

Procesija „Za križen” ratne 1944. godine zbog velikoga broja izbjeglih Hvarana održana je u zbjegu, u El Shattu u sjevernoj Africi gdje su Hvarani za II. svjetskog rata boravili u izbjegličkom kampu. Tada su izbjegli Hvarani podigli u izbjegličkome kampu šest velikih šatora poput šest crkava, imenovali križonoše i održali procesiju.

misija / Ika
Foto Vojko Bašić / CROPIX

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.