FotoReportaža 1220

Dvadeset godina Svetišta svetog Leopolda Mandića u Zakučcu

Dvadeset godina Svetišta svetog Leopolda Mandića u Zakučcu

Ove godine blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića posebno je svečano proslavljen u subotu 12. svibnja u njegovu Svetištu u Zakučcu koje je ove godine obilježilo 20. obljetnicu svoga postojanja. U jutro je slavljena misa za sve dobročinitelje, a tijekom dana mnogi hodočasnici prolazili su kroz svetište, da bi kruna bila svečana večernja misa kojoj je prethodila krunica i litanije sv. Leopoldu.

Prije mise održana je procesija kroz mjesto koja je na neki način napravila prsten – naime, dok se sam početak procesije sa križem već vratio u svetište kod mostića, zadnji hodočasnici su od istog mostića tek išli naprijed. Ove godine naši franjevci posuli su kip sv. Leopolda koji se nosio i prve godine, a kako je godina majki, kip su naizmjenično nosile tri grupe zakučkih žena. Bilo je uistinu slikovito i osjećajno. Tijekom mise pjevao je mješoviti zbor Župe sv. Petra apostola Priko i poljička klapa Pasika iz Kostanja, a prije same mise mnogi svećenici su ispovjedali vjernike.

Središnje misno slavlje predvodio je mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij, Poljičanin koji je u svojoj homiliji napravio presjek života sv. Leopolda, malog kapucina, kroz prizmu dobrog pastira koji daje život za ovce svoje, referirajući se na odlomak iz evanđelja koji se čitao na svečev blagdan o dobrom pastiru. Nastavio je kako je svečevo tijelo bilo u Hrvatskoj najprije 13. travnja 2016. u Godini Milosrđa, a onda opet u Herceg Novom, Dubrovniku, Splitu, Zadru i Rijeci u rujnu 2017. 

Podsjetio je kako je papa Franjo upravo sv. Leopolda uz sv. Padra Pia proglasio zaštitnikom Godine Milosrđa i kako su njihova tijela u korizmi te godine zajedno bila izložena u bazilici sv. Petra u Vatikanu. Potom je biskup Bogdan kronološki prošao kroz život sv. Leopolda zadržavajući se povremeno na nekim događanjima i izjavama ljudi koji svjedoče o posebnoj svetosti koja je od naroda i Crkve prepoznata u životu svetoga Leopolda.

Na kraju misnog slavlja župnik don Emanuel Petrov u povodu 20. obljetnice Svetišta podijelio je zahvalnice najzaslužnijim osobama i institucijama za izgradnju svetišta među kojima je bio i župnik don Ljubo Bodrožić koji je u ime tadašnje omiške župe i započeo svetište koje je postalo nadbiskupijsko svetište sv. Leopolda. 

Tako se današnji župnik spomenuo i pokojnih nadbiskupa mons. Ante Jurića koji je u toj funkciji Svetište i ustanovio, ali i maestra Ljube Stipišića Delmate koji je kao jedan od članova tadašnjeg Odbora za izgradnju Svetišta puno učinio u svojoj domeni tako da se njegove skladbe o sv. Leopoldu i danas pjevaju na svečanim misama za blagdan.

Kao i svake godine, tako i ove, svečevu blagdanu prethodila je uža i šira duhovna priprava. Već nekoliko godina uvedena je pobožnost ponedjeljaka svetom Leopoldu koja započinje na Uskrsni ponedjeljak pa do svečeva blagdana. Tada vjernici u svetištu mole Gospinu krunicu a nakon toga župnik slavi misu sa homilijom. To je postala uistinu lijepa pobožnost u ovom prirodnom ozračju na koju se svake godine odaziva sve veći broj vjernika ne samo iz župe nego i iz drugih župa Splitsko-makarske nadbiskupije. 

Uža priprava započela je u nedjelju prije svečeva blagdana, 6. svibnja, ali ove godine ta nedjeljna misa nije mogla biti slavljena u svetištu jer je cesta prema Zakučcu bila iznenada zatvorena zbog odrona kamenja na samu cestu u kanjonu Cetine, i prohodnost je čak i za pješake bila nesigurna pa zbog toga zabranjena. Cijeli sljedeći tjedan od 7. do 12. svibnja cesta je bila prohodna, tako da je u ponedjeljak bila pobožnost zadnjeg ponedjeljka sv. Leopoldu, u utorak je bila već uobičajena pobožnost utoraka sv. Anti, a u srijedu je već bio prvi dan trodnevnice sv. Leopoldu. 

Taj dan misu za hrvatski narod i domovinu slavio je župnik dr. don Emanuel Petrov. Ove godine u organizaciju se uključio i omiški Centar za kulturu na inicijativu ravnatelja prof. Petra Buljevića pa je nakon mise održan koncert kvarteta – ansambla „Strune“ koji utjelovljuju profesori omiške Glazbene škole Ana Vrvilo, flauta, Silvana Vulas, violina, Ana Bubalo, violina i Tončo Čavar, vilončelo.

Drugi dan trodnevnice misno slavlje za djecu i mlade predvodio je župnik Duća don Ljubo Pavić. Propovjedajući „mladima“ don Ljubo je odaslao poruku starijima, tj. roditeljima i odgojiteljima, naglasivši da ne smijemo mlade kriviti za određene pogreške koje čine, jer su one najčešeće odraz i posljedica lošeg odgoja i ponašanja roditelja. Kroz misno slavlje pjevao je band mladih Petrus. 

Nakon mise, u Glagoljaškom sjemeništu na Priku prikazan je polusatni dokumentarni film o sv. Leopoldu nakon čega je otvorena izložba fotografija Borka Gunjače koji je u proteklih 20 godina Svetišta sažeo u stotinjak kronološki složenih kolaž fotografija koje su se mogle osim te večeri razgledati i na svečev blagdan u samom Svetištu. U glazbenom dijelu programa otvorenja izložbe sudjelovale su prof. Rozarija Samodol na klaviru i prof. Ana Mandić, oboa odsviravši na čast Misionara Milosrđa melodiju iz filma Misija.

Treći dan trodnevnice na nakanu za zdravlje već tradicionalno predslavio je dr. don Ante Mateljan, duhovnik Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, a uz njih su po običaju došli hodočasnici iz župe Svetog Spasa Mejaši Split. Govoreći tjelesno-zdravstvenim i teološko-duhovnim rječnikom nazočnima je potaknuo na razmišljanje o tome iz kojega kuta gledaju na život, na zbivanja i osobe oko sebe, završivši sa prijedlogom da poput svetog Leopolda na ljude, posebno na svoje bližnje, pokušaju gledati iz Božje perspektive. Samo na taj način moći ćemo izvršiti misiju Božjeg milosrđa. 

Kroz misno slavlje pjevao je mali dječji zbor župe sv. Petra apostola Priko Petrusići pod vodstvom gospođice Irene Perišić, koja inače vodi njih, veliki zbor i band Petrus. Nakon mise uslijedila je književna večer, stihove hrvatskih pjesnika recitirali su: Mate Tavrić, Borko Gunjača, Petar Buljević, Svjetlana Buljević i glumac Marijan Grabovac. U intervalima su pjevali mali Petrusići.

misija / borko gunjača

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.