FotoReportaža 744

Blagoslov novih bakrenih vrata Nacionalnog svetišta svetog Josipa

Blagoslov novih bakrenih vrata Nacionalnog svetišta svetog Josipa

Preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, predvodio je u srijedu 11. travnja svečano misno slavlje i blagoslov novoizgrađenih bakrenih vrata Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, monumentalno djelo koje je osmislio mons. Antun Sente, ml., rektor Svetišta, a izradio dubovački slikar i kipar Željko Mareković, u trajni spomen na „Godinu svetog Josipa".

Koncelebrirali su mons. Antun Sente, ml., duhovnik Sjemeništa Petar Mlakar, odgojitelji u Sjemeništu Goran Bužak i vlč. Mato Malekinušić te svećenici karlovačke okolice Dragutin Goričanec, Ivica Tolla te Nikola Sanjković, dok su misno slavlje i liturgiju blagoslova pjevanjem i posluživanjem animirali sjemeništarci Međubiskupijskog sjemeništa iz Zagreba.

Pozdravljajući svećenike i vjernike, preč. Pavlaković rekao je da privlačnost i grandioznost pročelja svjedoče ljepotu Kristove ljubavi i ljepotu spasenja te istaknuo da su vrata dragocjen dio svetoga zdanja, ikona Krista i njegovih raširenih ruku koje okupljaju ljude te uputio da su ona mjesto spomena onoga „prvog prijelaza", krštenja, te „da nas ta vrata i prag trajno podsjećaju da život nije samo 'prolazan'".

Preč. Pavlaković kratko je opisao bakrene reljefe koji su unijeli novi sjaj u 'Nacionalna' i 'Dubovačka' vrata satkanih kroz osam motiva. Mons. Sente ml. je idejni tvorac novoizgrađenih bakrenih vrata koja se sastoje od tri dijela: Nacionalnih i Dubovačkih ('Karlovačkih') vrata te dodatnih ukrasa.

Mons. Sente, ml. objasnio je da 'Nacionalna' vrata u četiri slike prikazuju važne događaje u povijesti izbora zaštitnika i štovanja svetog Josipa u hrvatskom narodu, a 'Dubovačka' ('Karlovačka') također u četiri slike prikazuju važne događaje nastanka i živost nacionalnog svetišta. U trećem dijelu vrata je dominirajući Kristov križ te dvije rijeke ženskih i muških poznatih i nepoznatih hrvatskih mučenika objedinjene u mandroli.

Trećem dijelu novih vrata Nacionalnog svetišta pripadaju i tri natpisa. Na glagoljici: „Sveti Josipe, zaštitniče Hrvatske, moli za nas" te natpis hrvatskih sabornika iz 1687. godine kojim izabiru svetog Josipa za zaštitnika hrvatskog kraljevstva kao i dio proglasa biskupa hrvatskoga govornog područja iz 1987. godine kojim karlovačku crkvu Sv. Josipa uzdižu na čast nacionalnog svetišta.

Župnik i čuvar Svetišta mons. Sente izrazio je veliku zahvalnost karlovačkom slikaru i kiparu Željku Marekoviću – Mareku koji je prihvatio izradu novih vrata oblikujući bakrene reljefe postavljene na glavna ulazna vrata Svetišta, nakon čega je sve pozdravio graditelj Mareković, izrekavši svoju viziju nastanka toga velebnog djela i zahvalio mons. Senteu na ideji te iskazanom povjerenju.

Potom je preč. Pavlaković blagoslovio i zajedno s rektorom Svetišta otvorio novoizgrađena vrata te je okupljeno mnoštvo zajedno sa sjemeništarcima i svećenicima u procesiji krenulo prema euharistijskome stolu.

U propovijedi preč. Pavlaković kazao je kako vrata crkve nisu tek jedan dio građevine, već dio liturgijske arhitekture i ikonografije s bogatom simbolikom. Zahvalio je mons. Senteu za sve što čini za dubovačku župu i Svetište, kazavši: „Danas Vam želimo reći veliko 'hvala' za sve što činite za ovu župu i Svetište koje je, u ovih nekoliko godina, postalo novi brend na duhovnoj karti naše domovine Hrvatske. Hvala i Vašim suradnicima, koji Vaše misli i ideje uprostoruju, pretaču u djela iz kojih osjećamo pravu pobožnost, onu Josipovsku, jer prava pobožnost vodi k radu, k radosnom iznošenju – čak i kad je to teško i kad nemamo razumijevanja od okoline – svakodnevnih obveza u kojima struji Kristov životni sok koji daje život našoj duši".

Na kraju misnog slavlja mons. Sente uručio je keramički komplet „Svete obitelji", rad karlovačke umjetnice Lidije Maček Stanić, preč. Pavlakoviću koji je zauzvrat uručio osobni novčani dar rektoru Svetišta za izradu oltarne pale u mozaiku po predlošku akademskog slikara iz Splita Josipa Botterija Dinija.

misija / matija barberić

 

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.