FotoReportaža 862

O progonjenim kršćanima u Europskom parlamentu

O progonjenim kršćanima u Europskom parlamentu

"U dva tisućljeća postojanja kršćanstva zbog vjere ih je ubijeno sedamdeset milijuna, no od ukupnog broja ubijenih, 45 milijuna (oko 65 posto) su mučenici dvadesetog stoljeća", napisao je nedavno talijanski novinar i publicist Antonio Socci. "To bi značilo kako su najpoznatiji progoni Isusovih sljedbenika, oni u doba Rimskog Carstva kad ih je pobijeno nekoliko desetaka tisuća, gotovo zanemarivi prema sadašnjim maltretiranjima, koja, čini se, ipak toliko ne zabrinjavaju zapadni svijet!"

Da nisu svi baš ravnodušni u zapadnom svijetu, potvrđuje i angažiranje hrvatske eurozastupnice Marijane Petir koja je ovih adventskih dana u Europskom parlamentu u Bruxellesu organizirala konferenciju "Božić nakon Daesha: ponovno rođena nada za kršćane na Bliskom istoku". Svjetski mediji i zapadni političari u zadnje vrijeme sve više koriste termin "Daesh" umjesto uobičajenog naziva za Kalifat Islamske države – ISIS ili ISIL. To je pokrata od arapskog daulat islamija fi al-irak ual-šam, što poprilično doslovno znači isto što i ISIS (Islamska država Iraka i al-Šama), pri čemu je al-Šam Sirija. 

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Europskoga parlamenta Antonija Tajanija. Suorganizatori su bili Papinska fondacija "Pomoć Crkvi u nevolji" i belgijsko Namjesništvo papinskog Viteškog reda sv. Groba jeruzalemskog, Komisija biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) i radna grupa Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog.

U 2016. godini više od 215 milijuna kršćana u svijetu bilo je izloženo nekom obliku nasilja i progona (po nekim procjenama taj je broj i triput veći), a oko 1200 crkava je uništeno ili oštećeno, pokazuju zabrinjavajući podaci međunarodne nevladine organizacije Open Doors, predstavljeni još početkom ove godine u Europskom parlamentu.

Progoni u porastu

Čak 80 posto vjerskih ubojstava diljem svijeta počinjeno je nad kršćanima, zbog čega su oni najugroženija vjerska zajednica. Prema podacima više organizacija koje se bave vjerskim slobodama, naše vrijeme obilježeno je najvećim progonima kršćana u dvomilenijskoj povijesti, podaci se ponešto razlikuju, ali sežu čak do 90 tisuća ubijenih kršćana u 2016. godini.

Organizatorica konferencije Marijana Petir zahvalila je govornicima iz Svete zemlje, Iraka i Sirije kazavši kako je pravi blagoslov dobiti informacije iz prve ruke o tome što se događa u kolijevci kršćanstva, na Bliskom istoku.

"Kolijevka bi trebala biti sigurno i zaštićeno mjesto. Nažalost, posljednjih je godina kolijevka kršćanstva sve samo ne sigurno mjesto za kršćane. Od milijun i 400 tisuća kršćana koliko ih je u Iraku bilo 2003., danas ih je 275 tisuća. I u Siriji ih je nekoliko stotina tisuća manje. U Izraelu i Palestini nekad ih je bilo 15 posto, danas je svega dva posto kršćana", kazala je Petir i osvrnula se na sporu i nepravodobnu reakciju međunarodne zajednice nakon genocida koji je Daesh počinio nad kršćanima u Iraku i Siriji u veljači prošle godine.

Nakon što je uvodno pozdravila dvjestotinjak sudionika konferencije, potpredsjednica Europskoga parlamenta Mairead McGuinness zadužena za dijalog s crkvama i vjerskim zajednicama iskazala je zadovoljstvo sudjelovanjem na ovakvoj konferenciji jer je ona važna za shvaćanje ozbiljnosti situacije te je poručila kršćanima kako nisu ostavljeni sami.

"Danas je prisutan nedostatak svijesti o ozbiljnosti situacije. Progoni su u porastu. Ako se dopusti nastavak ovakve situacije, postoji ozbiljna bojazan za budućnost kršćanstva", rekla je McGuinness.

O ozbiljnosti situacije najprogonjenije vjerske skupine na svijetu, govorio je izvršni direktor papinske fondacije "Pomoć Crkvi u nevolji" John Pontifex. Prije samoga govora prikazan je film koji dokumentira rušenja crkvava, križeva i drugih svetih obilježja na Bliskom istoku. 

Predstavivši porazne brojke izvješća "Progonjeni i zaboravljeni", koje je ta organizacija nedavno izdala o progonu kršćana od 2015. godine do 2017. godine, rekao je kako su "ovo najveći progoni kršćana u povijesti. Kršćani su najprogonjenija religijska zajednica na svijetu, a u Siriji i Iraku dogodio se njihov egzodus", zaključio je Pontifex.

Problemi u Siriji

Mons. Pierbattista Pizzaballa, apostolski upravitelj Latinskog jeruzalemskog patrijarhata, govorio je o izazovima s kojima se susreću kršćani u Svetoj zemlji kazavši kako nisu oni izuzeti od problema iako se nisu suočili s direktnim progonima poput onih u Siriji i u ostatku regije. "Situacija u našoj zemlji manje je nasilna, no nije ništa manje složena. Kršćani su taoci nestabilnih procesa u regiji i nedostaje povjerenje u političke procese", dodao je mons. Pizzaballa.

Nadbiskup Habib Hormuz Al-Naufali, poglavar katoličke kaldejske nadbiskupije iz Basre (Irak), rekao je kako tragedija kršćana u Ninivi traži hitnu pomoć. "Niniva je moguće trajno mjesto konflikta. Ovdje se sukobljavaju interesi Kurda i vlasti u Bagdadu. Kršćani su ovdje drugorazredni građani."

O stanju u Siriji izvijestio je voditelj lokalne podružnice papinske fondacije "Pomoć Crkvi u nevolji", isusovac otac Ziad Hilal. "Nakon sedam godina rata postoje ozbiljni problemi na svim razinama. Sirijci su podijeljeni. Na društvenoj razini obitelji su razdvojene, mladi odlaze i ostavljaju stare roditelje, a žene, osobito same s djecom, izuzetno su ranjive. Postoje i ekonomski problemi, a zbog embarga su investicije slabe."

Sudjelujući u raspravi, hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić konstatirala je kako je kršćanofobija, nažalost, došla i do Europskog parlamenta. "Ovdje se zastupnici boje priznati kršćanima da ih se ne bi krivo gledalo, čak će i glasovati za protukršćanske zakone. Dosta je bilo pokazivanja drugog obraza", poručila je Tomašić.

Slično je govorila i francuska republikanka Michèle Alliot-Marie, koja je na kraju zaslužila i najveći pljesak nazočnih: "Kad se radi o kršćanima, postoji kompleks i mi ne uspijevamo reagirati. Reagiramo na progon muslimana i drugih vjerskih skupina, a bojimo se reagirati kad su ugroženi kršćani u njihovoj kolijevci. Ne sramimo se svojih kršćanskih korijena!"

Zatvarajući konferenciju, Petir je kazala da su uistinu potreban dijalog i rasprava kako bismo mogli krenuti naprijed prema snažnijoj, bolje planiranoj i sustavnoj pomoći jer nam nedostaje svjesnosti o ozbiljnosti situacije o ovom pitanju te pravodobne reakcije. "Problem progona kršćana neće se riješiti sam od sebe, baš nasuprot, on se pojačava te ako se takav trend nastavi, budućnost kršćana je doista u opasnosti", zaključila je Petir.

Pomoć Iraku

Na konferenciji je sudjelovalo i 15 gostiju iz Hrvatske koji su za tu prigodu, kao i na Europski molitveni doručak, stigli na poziv eurozastupnice Marijane Petir. Večer uoči Europskog molitvenog doručka, koji je održan jubilarni 20. put, a u Europskom je parlamentu okupio 375 političara i javnih osoba iz Europe i svijeta, rektor Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke vlč. Domagoj Matošević služio je svetu misu u molitvenoj kapeli u Europskom parlamentu, u zajedništvu s don Josipom Perišem, fra Tomislavom Glavnikom, vlč. Ivanom Vučakom te vlč. Ivanom Grbešićem.

I da se nada uistinu opet rađa, potvrđuje vijest koju je objavio Radio Vatikan, kako je u Dolini Ninive u Iraku ponovno posvećena profanirana katolička crkva. "To je poruka nade i pobjede. ISIL je htio izbrisati kršćansku nazočnost, ali, naprotiv, džihadisti su otišli, a mi smo se vratili." Tim je riječima nadbiskup Bashar Matti Warda proslavio ponovno posvećenje crkve svetoga Jurja u Tellskufu, koju su pripadnici ISIL-a teško oštetili i profanirali, a koja je ponovno izgrađena zahvaljujući prinosu od 100.000 eura koje je darovala zaklada "Pomoć Crkvi u nevolji".

Ponovno otvaranje crkve bit će snažan poticaj za povratak kršćana u ovaj gradić i na cijelo ovo područje – kazao je nadbiskup u razgovoru za spomenutu zakladu, u prigodi otvaranja crkve. Obnova crkve obuhvaćena je planom zaklade za obnovu kršćanskih naselja u Dolini Ninive, zahvaljujući kojemu se već 33 posto kršćanskoga pučanstva, odnosno više od 6000 obitelji, vratilo u svoje domove. U Tellskuf, iračko mjesto udaljeno 32 kilometra od Mosula, već se vratilo 67 posto obitelji, kojih je do kolovoza 2014. godine bilo 1500. To je prije malo manje od godine dana još bilo nezamislivo, kada je to mjesto bilo opustošeno, napola razrušeno i potpuno zapušteno.

Piše i snimio Ivan Ugrin

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.