Crkva u Hrvata 693

Kardinal Puljić: Nedopustivo je da se nakon izlaska iz jednoumlja uporno nameće troumlje

Kardinal Puljić: Nedopustivo je da se nakon izlaska iz jednoumlja uporno nameće troumlje
Radni dio 76. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

U utorak 16. srpnja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započeo je radni dio 76. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa metropolita kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.


Prije početka radnog dijela, biskupi su u jutarnjim satima slavili misu u biskupskoj kapelici. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi BK BiH te predsjednik Slovenske BK ljubljanski nadbiskup metropolit Stanislav Zore i delegat Hrvatske BK apostolski upravitelj Križevačke eparhije mons. Milan Stipić. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto.

Kao domaćin sve je pozdravio banjolučki biskup Franjo Komarica: „Nakon što smo jučer liturgijski i vjernički proslavili svetkovinu sv. Bonaventure, biskupa i crkvenog naučitelja, nebeskog zaštitnika ove, prije 30 godina meni povjerene biskupije i ujedno naslovnika moje katedrale, želim vas samo ukratko informirati glede nekih najvažnijih aktualnih događanja, odnosno izazova koji se tiču ove mjesne Crkve, a posredno i cijele naše pokrajinske Crkve.

Prije 20-ak dana obilježili smo liturgijski i prigodnom, trajnom izložbom 150. obljetnicu za Katoličku Crkvu u ovom gradu i kraju, ali i za sam grad i kraj vrlo značajnog i plodonosnog dolaska redovnika trapista i osnivanje samostana, kasnije najveće na svijetu trapističke opatije ‘Marija Zvijezda’, u kojoj su živjeli, molili i radili redovnici iz čak 16 europskih naroda“, kazao je biskup Komarica te izrazio nadu da će biti vraćena imovina koja ja oduzeta od bivše vlasti nakon II. svjetskog rata.

„U mojoj, ratnim razaranjem i pustošenjem teško pogođenoj biskupiji, četiri župe još uvijek nemaju svoje župne crkve. Najdramatičnije je stanje u župi Drvar, gdje općinske vlasti bezrazložno uporno opstruiraju državnim zakonom zagarantirano pravo tamošnjih katolika da ponovno izgrade župnu crkvu na mjestu porušene. Ne dozvoljavaju čak ni saniranje jedne kupljene barake za potrebe tamošnjega pastoralnog centra, premda im je to županijska vlada naredila“, rekao je biskup Komarica, dodajući da su bile uzaludne molbe nadležnim višim državnim i političkim pa i međunarodnim predstavnicima.

Spomenuo je i „slučaj nedopustivoga samovoljnog ponašanja općinskih vlasti u Novom Gradu (Bosanskom Novom)“ koji su „crkveno zemljište oko župne crkve samovoljno dale nekim drugim ljudima, na kojem su oni izgradili kuće, tako da župljani u svoju – konačno obnovljenu – u ratu toliko uništenu crkvu – ne mogu pravo ni doći, a kamo li oko nje obići“. Kazao je i da su mu predstavnici Hrvata – katolika iz graničnoga dijela bihaćke općine lokacija „Vučjak“ uputili nedavno „apel za pomoć“ da na njihovo područje preseli prihvatni centar za migrante iz azijskih i afričkih zemalja kojih je u tom dijelu države svakim danom sve više.

Potom je kardinal Puljić pozdravio biskupa Komaricu i sve njegove suradnike i zahvalo na gostoprimstvu. Pozdravio je i nuncija Pezzuta i dvojicu delegata i sve članove BK BiH: mons. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, pomoćne biskupe vrhbosanskoga Peru Sudara i banjolučkoga Marka Semrena, kao i generalnog tajnika BK BiH mons. Ivu Tomaševića te u svoje ime i uime svih okupljenih čestitao zlatni jubilej misništva mons. Periću.

Kardinal Puljić zatim je podsjetio na dnevni red zasjedanja. „U ovim vremenima teško nam pada nesređena politička situacija oko formiranja vlasti i uporno nastojanje stvaranja prevlasti. Sve je manje jednakopravnosti sa strane onih koji imaju vlast kao i onih koji, tobože, stvaraju pravedno demokratsko društvo. Posebno sam zabrinut zbog političkih igara s migracijama. Uporno se ignoriraju oni koji uzrokuju migraciju, a stalno se traži rješenje kod drugih. Ti ljudi bježe iz svojih zemalja: jedni, jer ih strah rata i nepravde goni pa bježe sa svog ognjišta, a drugi, jer su im obećali kule u oblacima pa traže bolji život. Nažalost, prema nekim informacijama, postoje i treći koji su poslani ciljano na pojedina područja da bi stvarali nered“, rekao je kardinal Puljić. Spomenuo je i zabrinjavajuće podatke o demografskom stanju, posebno kada su u pitanju katolici koji su najvećim dijelom Hrvati.

„Svi mi stojimo pred pitanjem, kako ozdravljati javno mnijenje koje ubija svojim beznađem? Nažalost, gotovo sve se ispolitiziralo pa, ako nećeš misliti i govoriti kako govore predstavnici stranke na vlasti, možeš dobiti čak poruku da će te ‘progutati noć’. Nije i ne smije biti stranka važnija od naroda i od čovjeka!

Nedopustivo je da se, nakon izlaska iz jednoumlja, uporno nameće troumlje umjesto da se sve pozitivne snage u svakom narodu i u cijelom našem društvu, sa svim bogatstvom u različitosti, ujedine na putu dobra pridonoseći svaka na svom planu i u slobodnoj suradnji boljitku svakog čovjeka, svakog naroda i svih ljudi na svim prostorima u ovoj zemlji Bosni i Hercegovini koju nam je Bog podario u svom božanskom promislu“, istaknuo je kardinal Puljić.

U pozdravnom slovu mons. Stipić, koji je rođen na teritoriju Banjolučke biskupije u Bosanskom Novom, prenio je pozdrave uime HBK i svih njezinih članova na čelu s predsjednikom zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem. „Pozdravljam vas i kao dio vas, jer je dio moje eparhije na teritoriju Bosne i Hercegovine, a i sam sam rodom s ovih prostora. Naš grkokatolički Bosansko-hercegovački vikarijat obuhvaća jedanaest župa koje opslužuju sedmorica svećenika i ima oko četiri tisuće vjernika, uglavnom ukrajinske narodnosti. Upravo kroz ove dane nam je u gostima delegacija Ukrajinske grkokatoličke Crkve i to jedanaestorica svećenika predvođenih vladikom Josipom Miljanom iz Lavova, koji imaju konferenciju o ukrajinskoj dijaspori. Za našu eparhiju je čast što su trojica ukrajinskih blaženika služili kao svećenici upravo ovdje, u našem Bosansko-hercegovačkom vikarijatu. Nadam se da će se ova delegacija susresti s nama u kratkom susretu tijekom iduća tri dana“, kazao je mons. Stipić.

Potom je biskupe izvijestio o plenarnom 58. zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije od 14. do 16. svibnja u Zagrebu. „Radujem se da ću kao delegat Hrvatske biskupske konferencije na ovim susretima bolje upoznati život i rad, radosti i nade Crkve u Bosni i Hercegovini, koju Crkva u Hrvatskoj smatra svojom Crkvom sestrom, za koju se moli i čijem se boljitku uvijek nada“, rekao je mons. Stipić.

Nadbiskup Zore prenio je pozdrav svih slovenskih biskupa. Potom je govorio o važnijim događajima na području Katoličke Crkve u Sloveniji u posljednjih godinu dana. Kratko se osvrnuo i na djelovanje Hrvatske katoličke misije u Ljubljani, napominjući da u Sloveniji živi oko 54.000 ljudi kojima je hrvatski materinji jezik. Spomenuo je i da je 19. ožujka nadbiskup Jean-Marie Speich imenovan novim apostolskim nuncijem u Republici Sloveniji i predstavnikom Svete Stolice za Kosovo. Osvrnuo se i na djelovanje katoličkih škola u okviru društvenog sustava u Sloveniji kao i na neka druga pitanja. Podsjetio je i da će Školske sestre franjevke Krista Kralja 7. rujna u Mariboru slaviti jubilarnu 150. godinu svoga ustanovljenja, ističući da te sestre imaju svoje dvije provincije i u Bosni i Hercegovini, kamo su došle upravo iz Slovenije.

U tijeku zasjedanja biskupi će se, između ostaloga, osvrnuti na provedbu zaključaka s prošloga zasjedanja te saslušati godišnje izvješće o djelovanju Caritasa BiH. Posebnu pozornost posvetit će pastoralu obitelji.
Na kraju zasjedanja, u srijedu 17. srpnja, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci bit će održana konferencija za novinstvo na kojoj će o tijeku zasjedanja govoriti kardinal Puljić i biskup domaćin Komarica.

 

misija / ika