Crkva u Hrvata 723

Kardinal Bozanić: Neka Gospodin Hrvatsko katoličko sveučilište obnovi svježinom i radošću Duha Svetoga

Kardinal Bozanić: Neka Gospodin Hrvatsko katoličko sveučilište obnovi svježinom i radošću Duha Svetoga
Hrvatsko katoličko sveučilište proslavilo je svoj Dan akademskim činom u Velikoj dvorani HKS-a

Hrvatsko katoličko sveučilište proslavilo je u ponedjeljak svoj Dan akademskim činom koji je održan u ponedjeljak 3. lipnja u Velikoj dvorani HKS-a u Zagrebu.

Uvodnu riječ uputio je Veliki kancelar HKS-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

“U pozivu i poslanju katoličkih učilišta, pa tako i u ovome našem Sveučilištu, nalazi se ne samo traganje za istinom, nego i poziv na odgovornost. Ta se odgovornost sastoji u nastojanju da istinsko Svjetlo dopre do svih područja života u našoj domovini, Europi i svijetu”, poručio je kardinal Bozanić.

U slavlju Dana našega Sveučilišta zahvalno obnavljamo u svom srcu spomen na polazišta te s nadom upiremo pogled prema budućem. Činimo to nošeni svjetlom koje kao vjernici prepoznajemo u Isusu Kristu, u istini njegove Radosne vijesti, u Radosti koja je On sam. Tako se u sloganu Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta: »Lux vera«, sažeto susreću Svjetlo i Istina, a plod toga susreta uvijek je radost.

Iako su poslanje i zadaci katoličkih sveučilišta opisani u apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. Ex Corde Ecclesiae, na tragu zadane teme ovogodišnjeg Dana Sveučilišta nalazi se i naslov i sadržaj Apostolske konstitucije Veritatis gaudium (8. prosinca 2017.) pape Franje o crkvenim sveučilištima i fakultetima.
Nju vrijedi razmatrati u svim područjima našega djelovanja, a posebno u području znanosti, odgoja, obrazovanja i kulture, koja svojim sadržajem pruža dalekosežna nadahnuća za cijelo društvo. U enciklici »Hvaljen budi« (usp. Laudato sì, br. 202) papa Franjo je ustvrdio da se nalazimo pred velikim kulturološkim, duhovnim i odgojnim izazovom koji uključuje duge procese obnove.

Nedvojbeno smo u našoj suvremenosti zahvaćeni brzim promjenama za koje osjećamo da često nedostaju primjereni pristupi i sredstva za njihovo čitanje i pronalaženje prikladnih odgovora. Uz druge odrednice što ih je moguće istaknuti i koje treba promatrati unutar obuhvatnije današnje »etičke krize«, navodim neke od ključnih, kao što su: antropološka kriza, kako je neki nazivaju, vidljiva u slabljenju smisla za otajstvo i svetost života, nadalje tehnološki iskoraci koji otvaraju nepregledno polje vrijednosti, ali i pitanja kako se odnositi prema ljudskom biću; zatim društveni naglasci i izbori koje usmjeravaju ekonomski ciljevi, nerijetko svedeni samo na stvaranje materijalnih probitaka.

Sve to prouzrokuje neosjetljivost za zajedničko dobro i za stvoreni svijet, što je promicano otvaranjem raznih žarišta i poteškoća, u kojima se postizanje širih ciljeva pospješuje izazivanjem ratova i sukoba raznih predznaka, s neizbježnim posljedicama bijede i migracija.

U pozivu i poslanju katoličkih učilišta, pa tako i u ovome našem Sveučilištu, nalazi se ne samo traganje za istinom, nego i poziv na odgovornost. Ta se odgovornost sastoji u nastojanju da istinsko Svjetlo dopre do svih područja života u našoj Domovini, Europi i svijetu.

U valu događanja koja pokazuju slabljenje uporišta, pa i promicanje slabljenja institucija, sveučilišta i centri istraživanja kao da gube ono temeljno od svoje glavne zadaće. Nju mi vjernici vidimo unutar proročkoga poziva koji nam je dan, a koji se ne svodi na izvršavanje projekata po nečijoj mjeri, na tragu poželjnih rezultata koji bi opravdali nečije planove.

Imam dojam da se sveučilištima namjerno želi oduzeti njihova najljepša sposobnost: gledati budućnost. Sveučilišta su, darom slobode i odgovornosti, pozvana unositi u društvo prijedloge koji neće iznevjeriti, nego – štoviše – promicati dostojanstvo čovjeka, odgovarati na njegove najdublje čežnje i čuvati nadu.

Naime, sveučilišta su prostori duha, slobode, kreativnosti, oduševljenja i, ponavljam, odgovornosti. U sveučilištima vidim i za Hrvatsku najveću mogućnost da po novim naraštajima pridonose potrebnim obnovama hrvatskoga društva i njegovih temeljnih institucija. Mladi ljudi, studentice i studenti, za to trebaju i vrijedne pratitelje, profesore, odgojitelje, koji će im dati podlogu i biti nadahnuće za kreativnost koja se njima povjerava.

Dragi prijatelji, mi katolici, kao Crkva, nalazimo se u tjednu priprave za slavlje svetkovine Pedesetnice. Stoga molim Gospodina da Hrvatsko katoličko sveučilište obnovi svježinom i radošću Duha Svetoga, koji je svjetlo srca i u kojemu se nalazi naš najsmisleniji odgovor i odgovornost za svijet u kojem živimo, ponajprije za naše bližnje.

Uz zagrebačkog nadbiskupa kardinala Bozanića na proslavi Dana HKS-a nazočili su su predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, prvi tajnik Apostolske nuncijature Janusz Stanisław Błachowiak, sisački biskup Vlado Košić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije Milan Stipić, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, Stipić, te mnogi drugi visoki predstavnici Sveučilišta u Zagrebu i državne vlasti.

Prigodnim riječima obratio se i rektor dr. Željko Tanjić koji je rekao da su ih razne krize u radu utvrdili da budu još jači graditelji nade.

“To smo živjeli i ostvarivali na različitim razinama. Kroz pokrenuti diplomski studij komunikologije, prva dva doktorska studija (poviesti i sociologije), kroz provedeni natječaj za višegodišnje istraživačke projekte HKS-a od 2019. godine do 2022. s temom obitelji, kroz prvi odobreni projekt Obzor 2020. i druge projekte te kroz izdavačku i znanstvenu djelatnost”, istaknuo je rektor Tanjić.

Lectio magistralis „Gaudium de veritate. Katolička sveučilišta i budućnost visokoškolskog obrazovanja“ održala je će prof. dr. Isabel Capeloa Gil, rektorica Portugalskog katoličkog sveučilišta i predsjednica Međunarodne federacije katoličkih sveučilišta.

U sklopu programa dodjeljene su Rektorove nagrade za akademsku godinu 2017./2018.

misija / ika / zagrebačka nadbiskupija