Crkva u Hrvata 530

Biskup Rogić: Moguće je da se komemoracija za žrtve Križnog puta premjesti s Bleiburga na Udbinu

Biskup Rogić: Moguće je da se komemoracija za žrtve Križnog puta premjesti s Bleiburga na Udbinu
Biskup Rogić, nadbiskup Hranić i biskup Mrzljak na konferenciji za novinare u HBK-u

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak istaknuo je u četvrtak da je pred nama gotovo dragocjeno vrijeme da se prodre u istinu o bl. Alojziju Stepincu u kojemu moramo pokazati i Stepinčevu vjeru, a rekao je kako je otvoreno pitanje mogućega premještanja komemoracije s Bleiburga na neko drugo mjesto, te istaknuo kako HBK želi da to bude vjernički događaj.

Na konferenciji za novinare na kojoj je u četvrtak u zgradi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) bilo riječi o temama 58. plenarnoga zasjedanja novinari su postavili i više aktualnih pitanja, poput stajališta Katoličke crkve o komemoraciji na Bleiburgu, izjavi pape Franje o nekim nejasnoćama vezanim za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca, o mjerama koje će HBK poduzeti vezano za procesuiranje slučajeva spolnoga zlostavljanja u Katoličkoj crkvi, te o skorim izborima za Europski parlament.

Na pitanja su odgovarali varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i nadbiskup đakovačko-srijemski mons. Đuro Hranić.

Na novinarsko pitanje je li HBK razmatrala prijedlog gospićko-senjskoga biskupa u miru mons. Mile Bogović da se komemoracija za žrtve Križnoga puta premjesti s Bleiburga na Udbinu, biskup Rogić odgovorio je potvrdno, ali i izvijestio kako se sigurno ove godine komemoracija neće seliti na Udbinu, nego će biti na Bleiburgu. Na potpitanje hoće li se to dogoditi iduće godine, kratko je odgovorio - vidjet ćemo.

Novinare je zanimalo i kako biskupi 'gledaju' na činjenicu da nitko od najviših hrvatskih dužnosnika neće biti ove godine na komemoraciji u Bleiburgu, a glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić rekao je kako to uopće ne žele komentirati jer je riječ o komemoraciji za žrtve Križnoga puta za koje će i ove godine biti slavljena misa zadušnica.

Podsjetio je da HBK nije organizator komemoracije na Bleiburgu, te da je jedina zadaća HBK do sada bila da na najdostojanstveniji mogući način organizira misu zadušnicu što od 2003. HBK i čini.

Primjedbu novinara kako ni Katolička crkva neće na Bleiburgu biti prisutna na dosadašnji način, te da očito postoji nerazumijevanje između hrvatskih i austrijskih biskupa, biskup Mrzljak komentirao je da su austrijski biskupi prigovorili na neke provokacije te nacističke i ustaške oznake kojih je bilo, podsjetio kako je osobno predvodio misu 2006. kada je svjedočio vjerničkim osjećajima jer je, dodao je, Bleiburg prva postaja Križnoga puta. Rekao je kako tamo nije poginulo punu ljudi nego su tu ljudi bili osuđeni na smrt, od tamo je krenuo Križni put pa je Bleiburg, istaknuo je početak, simbol i memorija, a o tomu se u tadašnjoj Jugoslaviji uopće nije smjelo govoriti.

Biskup Mrzljak izvijestio je kako će u subotu, 18. svibnja, svetu misu na Blelburškom polju predvoditi ravnatelj Hrvatske katoličke mreže (HKM) i Hrvatskoga Caritasa (HC) mons. Fabijan Svalina, a na novinarsko pitanje tko će propovijedati, kratko je rekao - vidjet ćete.

Kada je pak riječ o izjavi pape Franje vezanoj za kanonizaciju kardinala Stepinca koja je, primjetio je novinar, izazvala veliko ogorčenje kod hrvatskih vjernika, Mrzljak je ustvrdio kako sada "moramo pokazati Stepinčevu vjeru". Objasnio je kako Stepinčeva vjera znači - jedinstvo Crkve i poštovanje prema papi do krajnjih granica.

BIskup Mrzljak, jedini je hrvatski biskup koji je i osobno znao Stepinca, podsjetio je kako je Stepincu bilo ponuđeno da ode u Rim i "riješi se svega', ali je on tada rekao kako ne ide nikuda i ostaje sa svojim narodom, te da bi se svim silama odupro kada bi ga papa nagovarao, ali kada bi papa rekao - moraš ići - išao bi.

To je, objasnio je Mrzljak, ta Stepinčeva poslušnost i vjernost Crkvi koju i mi želimo prepoznati u svakome trenutku pa tako i u ovom koji je, kako je rekao "možda malo težak".

Apelirao je na vjernike da budu vjernici, rekao da su emocije nešto drugo te da sada treba biti hladne glave, iako smo emotivni ljudi ali, smatra, ponekad zaista treba razmišljati.

"Čini mi se da to što se malo odugovlači s proglašenjem Stepinca svetim je tako pogodno i dobro, gotovo dragocjeno, vrijeme da se Stepinca upozna, ne samo površno, već da se sve više prodire u istinu o njemu i otkrivaju pisma koja je on pisao iz Krašića onda kada je šutio i kada se njegov glas nije mogao čuti".

Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na mjere koje će HBK poduzeti u vezi sprječavanja spolnoga zlostavljanja i procesuiranja počinitelja, nadbiskup Hranić, rekao je kako postoji niz dokumenata koji na različite načine žele afirmiratii i u djelo provesti nultu stopu tolerancije kada su u pitanju zlodjela nad maloljetnicima.

Vezano za najnoviji dokument pape Franje o tom problemu, Hranić je objasnio da se pojedine biskupije trebaju s njim detaljno upoznati, a Stalno vijeće HBK prostudirati taj dokument i pripremiti sve za neku od vrlo skorih zasjedanja HBK. Nadbiskup ne vjeruje kako će to biti pripremljeno za njihovo kratko zasjedanje u lipnju, ali je siguran da će se o tomu vrlo skoro razgovarati.

Ustvrdio je kako se neće dopustiti nikakva zataškavanja jer se to, kako je rekao "vraća kao bumerang, a jedno zlodjelo se pokaže kao višestruko zlodjelo".

Kada je pak riječ o skorim izborima za Europski parlament, nadbiskup Hranić, istaknuo je kako se Crkva ne želi stranački svrstavati, a za one svećenike ili biskupe koji su to eventualno učinili, objasnio je da su time prekršili stavove i stajališta Katoličke crkve.

“Imamo pravo, ali imamo i odgovornost za ono što se događa u društvu, i smijemo reći svoje mišljenje. No, osjećamo da kao Crkva, pozvana naviještati Evanđelje, da moramo tim evanđeljem hraniti, oblikovati i poučavati naše vjernike. A onda oni imaju svoju savjest, Duha Svetoga, primaju sakramente kršćanske inicijacije… I onda uime svoje kršćanske savjesti pridonose općem dobru društva, na svojem radnom mjestu, kroz udruge civilnog društva, političko djelovanje, i to prema svojem osjećaju. U tome vjernici imaju potpunu slobodu. Oni nisu produžena ruka crkvene hijerarhije kad se uključuju u društveni život, nego djeluju u svoje ime”, pojasnio je mons. Hranić. 

Kao dobar primjer naveo je “Hod za život”, događaj kojega organiziraju laici, a zbog vrijednosti koje promovira, “Hod za život” podupiru i biskupi. Vezano uz lobiranje pojedinaca za konkretna stranačka imena i programe, mons. Hranić je rekao da, ako se takvo što dogodilo, radi se o “istrčavanju” i “izletu”, a to biskupu i svećeniku nije dopušteno. “U strankama imamo vjernike, ali se ne želimo stranački svrstavati. Štoviše, povijest nas uči, kad god su se u povijesti biskupi i svećenici svrstavali uz politiku, pa i u našem hrvatskom narodu, loše su prošli. Naše je poučavati, izgrađivati kršćanske stavove vjernika, a njih pustiti da onda oni samostalno djeluju u političkom životu”, rekao je nadbiskup Hranić. Biskupi mogu sugerirati neke stavove i vrijednosti, potrebu gledanja na program i usklađenost s naukom Crkve, te da u skladu s tim i sa svojom savješću samostalno biraju imena osoba i političkih stranaka. 

HBK obnavlja djelovanje Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, ustanove koja postoji od 1996. godine. Njezinim predstojnikom imenovan je dr. Stjepan Baloban, a u odnosu na prethodne godine, Centar je proširen krugom novih stručnih suradnika. “Crkva u cjelini, pa tako i HBK smatra da je socijalni ili društveni nauk Crkve važno i nezaobilazno sredstvo evangelizacije te važan sadržaj pastoralnog rada s odraslim i svim ostalim vjernicima”, rekao je govoreći o novostima na tom području mons. Hranić, predsjednik Komisije HBK “Iustitia et pax”. Socijalni nauk Crkve ima izrazito pastoralnu orijentaciju u cilju služenja ovome svijetu, te “može i treba pomoći vjernicima da životnu stvarnost ispravnije tumače i da uvide u kojem stupnju je moguće u životnu zbilju ugraditi ljudske i kršćanske vrijednosti”. 

Biskupska sinoda o mladima održana u listopadu 2018. godine bila je tema izlaganja biskupa Rogića koji je sudjelovao u njezinom radu zajedno s 300-ak biskupa iz cijeloga svijeta. Kao posebnost Sinode izdvojio je interakciju s mladima putem društvenih mreža u predsinodalnim raspravama, uključenost stručnjaka, ali i ekumensku dimenziju. U odnosu na iskustva u pastoralu mladih u svijetu, mons. Rogić je primijetio da naš pastoral mladih ide ukorak s drugima.

“Temeljna misao vodilja i pripreme Sinode i same Sinode bila su tri koraka. Prvi je prepoznavanje, osluškivanje, temeljita analiza današnjeg svijeta u kojem živimo i različitih prilika po kontinentima i zemljama. Pokušalo se sve to objediniti, interpetirati u svjetlu vjere i Kristova uskrsnuća i onda, u drugom koraku, mladima pomoći u razlučivanju, ne samo zvanja i poziva, kako da pronađu svoj put kroz život, nego i kako da taj život osmisle. I da ga s Kristom traže. U trećem koraku pokušalo se ponuditi kako izabrati, pronaći putove obraćenja, te pastoralnog i misijskog djelovanja (u smislu navjestiteljskog)”. Obilježje Sinode bilo je i donošenje novog pravilnika Sinode. Kao šibenski biskup mons. Rogić je najavio i veliku proslavu 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog sveca, Nikole Tavelića. Središnji događaj proslave na nacionalnoj razini bit će u Šibeniku 21. lipnja 2020. Tim povodom za Šibensku biskupiju Godina sv. Nikole Tavelića bit će otvorena na njegov blagdan, 14. studenoga 2019. Biskup se osvrnuo i na značenje ovog hrvatskog velikana, spominjući otkrivanje njegovog značenja i prilikom u ožujku održanog biskupijskog hodočašća u Svetu zemlju i Jeruzalem, grad Tavelićeve mučeničke smrti: “Od svih franjevaca koji su kroz 800 godina Kustodije Svete zemlje tamo djelovali, Nikola Tavelić je jedini proglašeni svetac. To je bio detalj kojega ni sami nismo bili svjesni. Vjerujemo da će i to potaknuti vjernike na molitvu sv. Nikoli Taveliću u ovim vremenima u kojima živimo”.

Na kraju konferencije za novinare glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić komentirao je i određene insinuacije u javnosti da hrvatski biskupi papu Franju nisu pozvali u Hrvatsku: “Samo želim podsjetiti i potvrditi da su hrvatski biskupi papu Franju već službeno zvali još prije nekoliko godina da posjeti Hrvatsku. Sve one insinuacije koje govore o tome da hrvatski biskupi nisu zvali papu Franju u posjet krivo govore, govore netočnosti. Papa Franjo je uvijek dobrodošao u Hrvatsku”.

misija / hina / ika