Crkva u Hrvata 532

Tado Jurić za novu 'Kanu': U Hrvatskoj je u tijeku velika seoba naroda, ali i unutarnjih previranja

Tado Jurić za novu 'Kanu': U Hrvatskoj je u tijeku velika seoba naroda, ali i unutarnjih previranja

Problem iseljavanja jedan je od gorućih problema u Hrvatskoj posljednjih godina. Val odlazaka izazvao je i val frustracije kod onih koji ostaju, pitajući se jesu li pogriješili. Hrvatskim društvom danas neupitno vlada jedna vrsta moralne panike i kolektivne psihoze, koje su posljedica iseljavanja oko pet posto ukupnog stanovništva, i to u samo proteklih pet godina. Ono što se ocrtalo jasna je veza između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, o čemu je za novi broj „Kane“ progovorio dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

„Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj odlasku iz zemlje predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja. Jednostavnije rečeno, poštenje i rad se ne isplate. Pita li se iseljenike, reći će da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Štoviše, većina tvrdi da je izgubila povjerenje u domovinu i vjeru da će hrvatsko društvo u nekom kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju uspjeti postati zdravo društvo“, piše Jurić.

Kako dodaje, sporno je i mnogo toga što se pročita u novinama, na internetu ili pak čuje na televiziji. „Problem u fenomenu iseljavanja čine mediji, koji cijelu temu prikazuju pristrano i kao da navijaju za to da ljudi napuste domovinu. Tako se u društvu stvara slika da su oni koji su otišli uspjeli, a da su oni koji ostaju gubitnici. 'Spašavaj se tko može', rekao bih da je to poruka koju pojedini mediji šalju, a na takve ste tekstove ili priloge zasigurno i sami naišli“, smatra Jurić.

„Govoreći za medije, već sam isticao da samo treba pogledati tko odlazi, tko ostaje, tko nam dolazi i sve će biti jasno. Ostaju oni koji su posložili sustav po svojoj mjeri, rođačko-ortačko-interesnoj, koji imaju državni posao, nekretninu na moru ili u glavnom gradu, odlaze oni koji su pokušali nešto promijeniti i vide da se to ne može na primjeru svojih roditelja“, istaknuo je u „Kani“ Tado Jurić.

Iseljeni Hrvati svojim su „novim životom“ u Njemačkoj u pravilu vrlo zadovoljni i nisu požalili što su se odselili u Njemačku. Sukladno tome, rijetki razmišljaju o povratku. Sudeći prema podatcima koje je iznio i u svojoj knjizi, trećina ispitanih iseljenih Hrvata u Njemačku, odnosno državljana Hrvatske, porijeklom je iz BiH. „Hrvati iz BiH, koji su tradicionalno nadomještali manjak stanovništva u Hrvatskoj, danas Hrvatsku zaobilaze. Bojim se da smo ih izgubili… A sa svakim iseljenim Hrvatom zapravo ne samo da se gubi novac uložen u njegovo obrazovanje, nego se i dobiva visoki trošak integracije osobe koja će doći na njegovo mjesto“, piše u kolumni koja se u cijelosti može pročitati u tiskanom izdanju (kontakt ks.kana@gmail.hr).

U hodu prema otajstvu Uskrsa objavljen je novi broj kršćanske obiteljske revije „Kana“. Četvrti je to broj novog uredništva kršćanske obiteljske revije koja iz broja u broj pokazuje živost kršćanske misli iz pera niza intelektualaca.

Listajući „Kanu“, svaki član obitelji pronaći će nešto za sebe. Sestra Veronika ističe svoje promišljanje o tome kako radosna vijest uskrsnuća upućuje na izlazak koji je oslobođenje od patnje, besmisla i mraka, na svim razinama ljudske stvarnosti. Svima onima koji se u jeku brzog, suvremenog života suočavaju s izazovima moralnog i egzistencijalnog očaja tu je nada koju u tekstu „Uskrs kao aktivna nada i znak kršćaninove moralne zrelosti“ opisuje autorica Martina Vuk.

Uz duhovna promišljanja poput „Gospodin moj i Bog moj“, „Osebujnost opstojanja“ u rubrici „Vrijeme i svijest“, „Uskrsnuće od mrtvih kod Pavla“, „Ateist je često nesretnik“ u rubrici „Meditacije“ ili pak „Kršćanska magistrala“, nova „Kana“ donosi i intrigantan tekst sveučilišnog kapelana Odilona Singboa o transhumanizmu, suvremenom izazovu u istoimenoj rubrici koji uz obećanje budućeg, boljeg života donosi i alarm za samouništenje.

„Ženska strana medalje“ ovoga je puta na tragu muško-ženskih odnosa o kojima piše docentica Silvija Migles, od stvarnosti važnije od ideje, onoga tko bi što trebao raditi do odgovora na pitanje kako biti svet u odnosima. Psihologinja Lana Batinić u rubrici „Obiteljski savjetnik“ piše o sve većem problemu današnjeg čovjeka – utrci s vremenom ili sa samim sobom, u kojem će se zasigurno mnogi prepoznati. 

U svjetlu Uskrsloga, novi broj „Kane“ donosi živu raznolikost tekstova među kojima će svatko pronaći nešto za sebe ili pak, uz kršćansku misao, pronaći samoga sebe.

misija / Tihana Pšenko Miloš