Crkva u Hrvata 186

Kardinal Bozanić: Stanovita središta gotovo potiču odlazak mladih iz plodne Slavonije

Kardinal Bozanić: Stanovita središta gotovo potiču odlazak mladih iz plodne Slavonije
Kardinal je predvodio proslavu svetkovine Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u utorak 8. siječnja središnju proslavu svetkovine Gospe Brze Pomoći u istoimenom svetištu u Slavonskom Brodu. Ovogodišnje slavlje pod geslom „… sav svijet vazda zahvaljiv'o Majci tvojoj prečistoj…“ započelo je svečanom procesijom oko brodskog svetišta u kojem se okupilo više stotina hodočasnika, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Riječ dobrodošlice u ovo, najposjećenije svetište na području Đakovačko-osječke nadbiskupije, Kardinalu je uputio domaći biskup mons. Đuro Hranić, koji je kazao kako je Marija, kao i nekoć u Kani Galilejskoj, i danas puna sućuti, spremne pomoći i solidarnosti s nama u našim potrebama te da kao vjernica moli svojeg Sina za njegovu spasenjsku riječ – za svakoga od nas i za svaku našu obitelj. Podsjetio je kako su vjernici ovoga grada, uz 120. obljetnicu rođenja i 20. obljetnicu proglašenja blaženim Alojzija Stepinca, ove godine obilježili i stotu godišnjicu smrti nekadašnjeg uglednog zagrebačkog svećenika i profesora, a kasnije prvog vrhbosanskog nadbiskupa i metropolita Sluge Božjega Josipa Stadlera.

Uvodeći u svoju homiliju Kardinal je na početku svoje homilije pred više stotina hodočasnika podsjetio na događaj koji se zbio na današnji dan 1957. godine, „kada su se, uz ne male prethodne zapreke službenog režima onoga vremena, javno pojavile u tadašnjoj Župi sv. Stjepana kralja sestre uršulinke i utemeljile svoju redovničku zajednicu u Slavonskom Brodu“.

Kazavši kako ih je na taj providonosan korak hrabrio i molitvom pratio iz kućnog pritvora u Krašiću zagrebački nadbiskup blaženi kardinal Alojzije Stepinac, istaknuo je da su sestre uršulinke sa sobom donijele sliku Gospe Brze Pomoći koju su predano štovale i odmah započele među vjernicima širiti istu pobožnost i pouzdanje prema Isusovoj i našoj Majci Mariji.

Posebno je bio znakovit pohod te Slike brodskim obiteljima koje su se oko nje okupljale na molitvu i time postajale sve više kućne, obiteljske Crkve. Na taj su način u župu i Grad unosile obiteljsku blizinu, neposrednost, zajedništvo i brigu za druge, posebno one u potrebi – rekao je Kardinal, dodajući da ta okupljanja i susreti po Mariji traju i danas.

Braćo i sestre, uvijek iznova zadivljuje i dira zapažanje da se Mariju toliko časti u kršćanskom puku. Što nam to govori? Tko je ona da je svi tako vole? Ona je posvuda kod kuće. Ona pripada svima. Ona je svima Majka i Gospa Brze Pomoći. Kako se to može objasniti? Na koji to način Ona čini? – upitao je Kardinal okupljene hodočasnike pa nastavio: Presveta Bogorodica Marija sama pokreće inicijativu. I u Slavonskom Brodu Ona se poslužila dobrim sestrama uršulinkama, u vremenu kad je to izabrala Providnost, te započela hod ovim Gradom i to hitro i brzo, dobro primjećujući gdje nedostaje vina. Marija vidi potrebu ljudi. Ona poznaje potrebe siromašnih. I sama je okusila bijedu, govorkanja ljudi, porođaj u štali, bijeg s malim Djetetom, boli razdvajanja, sve do smrtnog trpljenja sa svojim Sinom na križu.

Naglasio je kako je Marija naša sestra i majka u vjeri, koja je od samoga početka obilježena blaženstvom onih koji slušaju Božju Riječ. Marija zna da sve dolazi od Boga i da je Bog njezina veličina i snaga. Bog se nad njom prignuo i zavolio je. A ona ga je prihvatila u svoje srce. Od onoga dana, po Mariji, Bog je postavio svoje boravište među ljudima. Marija nas ne osuđuje, ma koliko bili od drugih osuđivani i ma koliko sami sebe osuđivali, ako nas savjest prekorava. Marija nam pokazuje Isusa i dovodi nas k Isusu. Ona nam pokazuje put. Uči nas da svoje pouzdanje stavimo u Isusa, u Božje milosrđe – kazao je Kardinal.

Osvrnuo se na pročitani evanđeoski ulomak o Marijinom pohodu Elizabeti, o susretu dviju majki u blagoslovljenom stanju. Presveta Bogorodica Marija, nakon što je od Anđela saznala da je njezina rođakinja Elizabeta trudna, odmah se požurila k njoj. U toj rečenici posebno je znakovita riječ pohiti. Evanđelje uvijek požuruje, potiče na izlazak iz vlastitih navika, briga i misli. A koliko je samo misli Blažena Djevica Marija nosila u tim trenutcima, nakon što je Božja riječ potpuno preokrenula njezin život! – napomenuo je pa nastavio: Božja riječ, kako pokazuje i Marijin primjer, podiže nas iz naše svakidašnjice, ponekad iz naših udobnosti i potiče nas da budemo blizu onima koji trebaju neku našu pomoć, bilo materijalnu, bilo duhovnu, poput starice Elizabete koja se morala suočiti s poteškoćama majčinstva.

Istaknuo je kako smo i mi, moleći uslišanje Gospe Brze Pomoći, pozvani slijediti Mariju i po njezinom primjeru otvarati se djelovanju Duha Svetoga kojega smo svi primili.

Pozvao je Kardinal okupljene hodočasnike na djelatnu ljubav koja se otvara zajedništvu i solidarnosti, te na revnost u slušanju Božje Riječi, u kršćanskom zajedništvu, u Euharistiji i u molitvama. To su stavovi koje valja uvijek iznova živjeti, ali stavovi koji svoj povlašteni izričaj trebaju imati svake nedjelje, na Dan Gospodnji. Stoga, ponovno odlučno otkrijmo najistinitiji i najljepši smisao nedjelje i zauzimajmo se da bi se i na kulturološkoj i na društvenoj razini poštivala svetost toga dana u tjednu, kao dana blagdanskoga slavlja i odmora, na službu čovjeka i na dobro naših obitelji te cijeloga hrvatskoga društva – napomenuo je Kardinal.

Ističući da nas Marija podsjeća kako je obitelj povlašteno mjesto u kojem nam se Bog očituje, upozorio je na opasnost da se obitelj danas promatra tek kao društvenu i gospodarsku sastavnicu, posebno zbog toga što se obitelji danas suočavaju s brojnim izazovima i napetostima, kao što su: nezaposlenost, osobito mladih ljudi, zatim napetost međusobnih odnosa i promjene u društvu.

Vjernici se, kao i sveukupno stanovništvo ovog dijela naše Domovine, u posljednje vrijeme suočavaju, s ponekad od stanovitih središta gotovo poticanim odlaskom mladih iz plodne Slavonije, a u isto se vrijeme ne govori i ne piše o teškoćama s kojima se susreću ti mladi u tuđini. Bez tuge u srcu nikad se ne napušta Domovinu. Svjesni smo promjena u društvu te, čini nam se, neodgovornih kašnjenja državnih i lokalnih institucija na tom području, ali ne smijemo ne vidjeti i tolike pozitivne inicijative mladih obitelji u ovoj sredini. Treba ih podržati i o njima govoriti, jer one su nada naše budućnosti – rekao je.

Na kraju svoje homilije podsjetio je Kardinal na Marijinu ulogu u životu blaženog Alojzija Stepinca, koji je za vrijeme svog kućnog pritvora u Krašiću 28. svibnja 1957. godine zapisao: „Težak bi bio život obitelji, kad ne bi bilo majke. Crkva je velika Božja obitelj. Bog je toj svojoj obitelji dao majku, to jest Blaženu Djevicu Mariju, Majku Božju i Majku svih nas. Dragi moji vjernici… u nju su polagali svoje pouzdanje naši pređi u svim teškim časovima svoga osobnog i narodnog života. Nastavljajte svijetlu predaju vaših otaca!“

Da, predragi vjernici, nastavimo i čuvajmo tu predaju! I nastavimo gledati u Gospu Brze Pomoći, koja u zadivljujućem pohodu ide s nama i pred nama. Njoj povjerimo sebe, svoje obitelji, svoj Grad, svoju Crkvu, svoj hrvatski narod i sav svijet – zaključio je kardinal Bozanić.

Prije završnog blagoslova, okupljenima se obratio domaći župnik i upravitelj Svetišta preč. Ivan Lenić, koji je izrazio zahvalnost Kardinalu što je pristao biti dionikom i predvoditeljem ovoga slavlja. Zahvalio mu je za ustrajnost u promicanju svetosti blaženog Alojzija Stepinca kojeg vjernici ovoga grada časte i čeznu za njegovim proglašenjem svetim.

Hodočasnicima se još jednom obratio kardinal Bozanić, ističući kako je svako marijansko svetište svetište obitelji. To se posebno očituje u ovom svetištu koje je nastalo u obiteljskim okupljanjima. Ono je trajni znak da trebamo moliti za obitelji jer je obiteljska ustanova sveta – kazao je Kardinal, pozivajući očeve i majke da budu svjesni svoga poziva.

Kao zahvalu što je predvodio ovo slavlje, djevojke u narodnim nošnjama uručile su Kardinalu cvijeće, dok je preč. Leniću uručen Dnevnik krašićkog župnika Josipa Vranekovića.

U koncelebraciji euharistijskog slavlja, uz nadbiskupa Hranića, bio je generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. mr. Ivan Ćurić, domaći župnik i upravitelj Svetišta preč. Ivan Lenić, te dvanaestorica svećenika. Slavlje je pjesmom animirao zbor domaće župe pod vodstvom s. Monike Zvonarek.

misija / ika