Crkva u Hrvata 539

Prije 75 godina ovdje su zadnji puta Zrinjani išli u procesiji i molili se Bogu

Prije 75 godina ovdje su zadnji puta Zrinjani išli u procesiji i molili se Bogu
75. obljetnica stradanja stanovnika Zrina: molitva kod spomen-križa

Sedamdeset i peta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu 8. rujna u tomu povijesnom hrvatskom mjestu.

Program obilježavanja započeo je molitvom ispred križa podno Starog grada Zrina, te mimohodom do mjesta župne crkve Našašća sv. Križa koju su 1943. godine srušili partizani.

Misno slavlje na mjestu srušene crkve predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, generalnim vikarom Biskupije i ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem, mons. Jurjom Bateljom, domaćim župnikom Stjepanom Filipcem i petnaestak svećenika, a tom prigodom blagoslovljeno je i gradilište spomen crkve Našašća sv. Križa.

I ova obljetnica okupila je više od tisuću hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka. Slavlju su nazočili i izaslanik Predsjednice RH general Mile Ćuk, ministar državne imovine Goran Marić, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, te članovi Hrvatskog generalskog zbora.

Sve okupljene pozdravio je biskup Košić, podsjetivši na slavnu i mučeničku povijest toga mjesta. Biskup je i zahvalio Vladi RH na ostvarenoj odluci da sagrade cestu do Zrina.

„U toj odluci i ostvarenju te odluke čitam želju da se Zrin opet vrednuje kako mu i priliči, da on postane ponovno simbol našega naroda, koji je u svojoj domovini bio ubijan, protjerivan, kojemu su u vlastitoj domovini rušili kuće, crkve, škole, kojemu su zabranjivali ne samo da posjeti svoje ruševine nego i da oplakuje svoje mrtve".

Izrazivši nadu da će se konačno ispraviti i velika nepravda i da će se Zrinjanima vratiti njihova oteta imovina, biskup Košić sve je pozvao i na zajedništvo u gradnji spomen crkve.

„Mi uime te nade kao biskupija konačno nakon više godina teške borbe počinjemo graditi spomen-crkvu Našašća sv. Križa ovdje, uz temelje srušene crkve. Želimo u njezinu kriptu položiti zemne ostatke pronađenih kostiju pobijenih i umrlih Zrinjana. Želimo na portalu te crkve urezati imena 291 ubijenog Zrinjana u II. svjetskom ratu i poraću. Da se ne zaboravi", poručio je sisački biskup.

U homiliji govoreći o blagdanu Male Gospe biskup Petanjak rekao je kako danas slavimo početak života one koja će cijelom svijetu roditi Isusa Krista, Sina Božjega i začetnika svakog života.

„U Mariji se dogodila sretna sinteza, sretan spoj, Božjeg izabranja i njezinog odaziva i suradnje, da uistinu posveti sebe i cijelo svoje biće odgoji i urediti tako da postane dostojno svetohranište, dostojno prebivalište Sinu Božjemu. Sigurno je Marija od najranijih dana i godina svog života bila tako odgajana i usmjeravana u vjeri da je težila za svetošću.

A kad je došla do mladenačke dobi odlučila se za mladića koji je imao slična gledišta. Bog koristi taj sretni spoj dvoje mladih ljudi koji slično dišu i nudi plan spasenja cijelog ljudskog roda, ali tako da u tom planu sudjeluje Bog sa svoje strane po svome Sinu, a ljudi sa svoje strane što će Sinu Božjem velikodušno dati mjesta u svom životu. Od trenutka pristanka Marije i Josipa, kako nas izvješćuje današnje evanđelje, Marija i Josip žive samo zato da izvrše volju Božju. Kad bi oni u bilo kojem trenutku gurali ili progurali svoje želje, pomutili bi Božji plan, jednostavno zato što nama planovi Božji nisu unaprijed dani ni objavljeni.

Ali time što su oni živjeli po volji Božjoj ne znači da su svaki dan imali viđenja ili slušali u uho što im Bog diktira da rade, nego su živjeli normalno kao i svaka druga obitelj, ali kroz vjeru i molitvu povezani s Bogom, radeći najbolje što znaju i prihvaćajući ono što život danomice donosi. Zato možemo reći daje cijeli njihov život bio dar. Svatko od nas prima život kao dar od Boga i od roditelja, ali taj isti svoj život može učiniti darom Bogu i ljudima. To čine sveci. To su učinili Marija i Josip sa svojim životom".

Biskup Petanjak rekao je i kako danas stojimo na svetom mjestu.

„Ovo mjesto za svakog Zrinjanina ima posebno značenje, jer je na ovom mjestu stoljećima bila župna crkva Našašća svetog Križa i jer su na ovom mjestu, kako su pokazala nedavna arheološka istraživanja, bili pokopani oni koji su još u srednjem vijeku živjeli i umrli ovdje. Volio bih da svi oni koji se posljednjih dvadesetak godina na današnji dan okupljaju ovdje, kao i oni koji nam dolaze kao dragi gosti, pa i oni koji se ovdje pokažu samo radi vijenaca i svoga imena, da svi znadete i pokušate zapamtiti:

Zrinjani i njihovi potomci dolaze ovdje u Zrin o blagdanu rođenja Blažene Djevice Marije, jer su nas današnji dan prije 75 godina zadnji puta zvona zvonila, zadnji puta su Zrinjani išli u procesiji i zajednički se Bogu molili.

Mi dolazimo u Zrinj na današnji dan da ovdje slavimo svetu misu za žive i za pokojne. Sveta misa je središnji događaj i razlog našeg dolaska, a nakon nje da se mi susretnemo. Sve ostalo je za nas sekundarno i manje važno, i zato se svih ovih godina događa da se Zrinjani nakon mise udalje s ovog mjesta, jer nakon svete mise i razloga našeg dolaska nastavljamo međusobno druženje oko stola s obiteljima i prijateljima. Zašto odlazimo nakon svete mise? Iz jednostavnog razloga što ne želimo sudjelovati u kazalištu koje se organizira svake godine s vijencima i govorima i izaslanstvima i velikim riječima, a bez konkretnih djela. Ne želimo biti fotografija za promociju bilo kome koji je u Zrinu samo na današnji dan da se fotografira, a kad je riječ o zločinu, genocidu, nepravdi koja je Zrinjanima učinjena i kad bi tu nepravdu trebalo ispraviti tada nema ni kamera, ni fotografa, ni predstavnika civilnih vlasti, ni otvorenih vrata", ustvrdio je biskup Petanjak.

Istaknuvši radost što se konačno nadziru obrisi temelja nove spomen crkve, biskup je podsjetio kako su tu prije 75 godina smišljeno i planski, partizanski dušmani, pod znanjem i odobrenju Vrhovnog štaba NOB-a, sustavno uništili sve obitelji tog mjesta zato što su bili Hrvati i katolici, u Hrvatskoj. „Ovdje se živjelo i ginulo za obitelj. Ovdje su sinovi, očevi i djedovi na kućnom pragu čuvali, borili se i poginuli za svoju obitelj. Ako su ovdje izginuli ili nakon rata pogubljeni svi mladići koji nisu uspjeli ni zasnovati svoju obitelj, ako su pobijeni muževi u njihovim najboljim godinama, neki od njih nikada nisu vidjeli svoju djecu koja su se rodila nakon njihove pogibije, ako su ovdje pobijeni djedovi koji nisu doživjeli gledati kako njihovi unuci odrastaju i zasnivaju svoje obitelji, onda su ovdje uništene sve obitelji ovog mjesta. Sve to planski i sračunato, tako da se cjelokupna imovina opljačka i konfiscira do dana današnjega, da se mjesto zapali, da se žene i djeca protjeraju i da im se do danas ne omogući povratak.

Mi se već 75 godinama pitamo: Znamo da su nas partizani pobili, opljačkali, raselili,... jer imamo njihove dokumente koji o njima svjedoče kao zločincima, koji doduše nikada nisu i neće odgovarati za svoje zločine. Ali se pitamo: 'Po čijem to diktatu danas, 75 godina nakon učinjena zločina nema tog zakona i tog Sabora u Hrvatskoj koji želi i hoće nepravdu ispraviti'? U koju to državu trebamo otići i tko bi to kome i od koga trebao reći: Ispravite nepravdu", poručio je između ostalog biskup Petanjak.

Nakon popričesne molitve okupljenima se obratio mons. Marko Cvitkušić, zahvalivši svima koji su se uključili u organizaciju obilježavanja te obljetnice kao i onima uključenima u gradnju nove spomen crkve.

Misu je animirao Mješoviti zbor župe Divuša pod ravnanjem vlč. Roberta Jakice, a nakon mise održana je i komemoracija žrtvama Zrina te prigodan kulturno-umjetnički program.

misija / ika