Crkva u Hrvata 274

Mons. Franjo Komarica - po ređenju najstariji biskup u hrvatskom narodu

Mons. Franjo Komarica - po ređenju najstariji biskup u hrvatskom narodu
Banjolučki biskup Franjo Komarica

Po biskupskom ređenju najstariji biskup u hrvatskom narodu - banjolučki biskup Franjo Komarica - u svojoj je katedrali na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, svečanom koncelebriranom misom zahvalio Bogu za 32 godine svoje biskupske službe. S njim su koncelebrirali pomoćni biskup Marko Semren i još šestorica svećenika, njegovih bliskih suradnika. Na misi je sudjelovalo dvanaest redovnica te više desetina vjernika-laika.

Na početku mise biskup je zahvalio Bogu i Kristovu namjesniku na zemlji svetom papi Ivanu Pavlu II za „izuzetnu milost i povjerenje" koje je dobio uvrštavanjem u dvije tisuće godina dugi niz nasljednika Kristovih apostola. Zahvalio je nazočnima za njihove molitve i dragocjenu pomoć u dosadašnjem obnašanju odgovorne crkvene službe. Podsjetio je da istog dana slave obljetnice biskupskog posvećenja i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i njegov pomoćni biskup Pero Sudar, te je sve pozvao na molitvu i za njih.

U propovijedi je biskup Komarica najprije na temelju svetopisamskih tekstova protumačio jedinstvenu ulogu utjelovljenog Sina Božjega, kao Spasitelja svih naroda i ljudi. Pojasnio je i nekoliko odlikovanja od strane istoga Krista svih kršćana kao onih sretnika koji su, prepoznavši u Isusu Kristu svoga Spasitelja, dobili zadaću da budu vjerodostojni svjedoci i suradnici u Kristovu spasiteljskom djelu.

Prisjetio se i svoga biskupskog ređenja nad grobom apostolskog prvaka sv. Petra u Rimu po rukama velikog i svetog pape Ivana Pavla II. S njim su zaređena još šestorica biskupa iz Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije i Europe.

Papa im je na ređenju stavio na srce da pomažu narodima u njihovoj vjernosti kršćanskoj baštini. Osvrnuvši se na izuzetno dramatičnu situaciju u svojoj biskupiji tijekom proteklih tri desetljeća, biskup Komarica usporedio je vrijeme Isusova rođenja i tadašnje ljude koje spominju evanđeoska izvješća sa sadašnjim vremenom i ponašanjem naših suvremenika prema Kristu i njegovim vjernicima u zemlji, ali i na mnogim drugim mjestima diljem svijeta. Ponovno je zahvalio Bogu što se katolici njegove biskupije, dokazano miroljubivi, fizički iskorijenjeni iz svojih župa od strane suvremenih „Heroda" ni daleko od rodnog kraja ipak nisu odrekli svoje kršćanske baštine i svoga katoličkog identiteta.

Podsjetio je kako se za mirotvorstvo članova Banjolučke biskupije saznalo čak i u dalekoj Koreji, odakle je točno prije godinu dana stigla brojna crkvena delegacija, na čelu s nadbiskupom i kardinalom iz Seula te zamolila biskupa i sve članove Banjolučke biskupije da im se pridruže u molitvi „za mir na Korejskom poluotoku – između Sjeverne i Južne Koreje".

Ovih dana javljeno je da su i Jordanci na Bliskom istoku oduševljeni mirotvorstvom članova Banjolučke biskupije te prevode na arapski jezik knjigu o ratnoj i poratnoj drami banjolučkih katolika, nakon što su osim četiri hrvatska izdanja tu knjigu preveli s njemačkog izvornika Francuzi, Poljaci i Englezi.

Biskup je obodrio sve da ostanu i ubuduće otvoreni poticajima Božjega Duha u ostvarivanju onih nauma koje Krist ima s njima.
Nakon mise upriličen je skroman domjenak za sve prisutne.

misija / ika