Baština 1005

Na Knjizi Mediterana predstavljen transkripcijski 'Splitski evangelijar'

Na Knjizi Mediterana predstavljen transkripcijski 'Splitski evangelijar'
S predstavljanja u Zavodu HAZU u Splitu

U sklopu 28. Knjige Mediterana u organizaciji Književnog kruga Split, a pod visokim pokroviteljstvom HAZU, u subotu, 1. listopada u Zavodu HAZU Split predstavljena je transkripcija knjige "Splitski evangelijar", kritičko izdanje koje su priredili Mirjana Matijević Sokol i Tomislav Galović, objavljen u nakladi Književnog kruga Split i Nadbiskupije splitsko-makarske.

Nakon uvodne riječi domaćina Nenada Cambja Splitski evangelijar su predstavili generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović, prof. dr. sc. Olga Perić, dr. sc. Tomislav Galović i prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol.

Don Miroslav Vidović, najprije je u ime nadbiskupa mons. Marina Barišića, koji nije mogao biti nazočan zbog sudjelovanja na svečanoj proslavi zaštitnika sv. Stjepana u susjednoj Hvarsko-bračko-viškoj biskupiji, prenio pozdrave i čestitku, te je predstavljajući transkript Splitskog evangelijara kazao: „S ponosom možemo reći da čuvamo izvornik u Riznici splitske prvostolnice, njegovi reprinti nalaze se u svjetskim bibliotekama i institucijama, a ovaj transkript će nam pomoći kako su ga upoznali naši pređi i kakvo je sjeme posijao u našoj nadbiskupiji. Splitski evangelijar nas vraća na našu prvostolnicu, na splitske koncile, na sv. Jeronima, na Betlehemsku špilju, gdje je Riječ Postala i prebiva u nama. Ovaj Evangelijar je svojevrsno putovanje kroz vrijeme, osvijetlio nam je Krista, neka tako obasja i našu budućnost u milosrđu i nadi", poručio je don Miroslav Vidović.

Priređivačica prof. Mirjana Matijević-Sokol je kazala: „Transkripcija i egdotička obrada kodeksa Evangeliarum Spalatense (ES), koji je postao condicio sine qua non hrvatske humanistike. Književni krug i Splitsko-makarska nadbiskupija pokrenuli su taj projekt koji je već faksimilnim izdanjem započeo 2004. godine. Transkripcija/prijepis ES bila je povjerena prof. Jakovu Stipišiću, a potom meni Solinjanki (napomenuvši da je Viktor Novak taj zadatak namijenio još davno prije don Lovri Katiću). Sad kad je ovaj zadatak obavljen i kada je i ovdje pred nama, 400 stranica, nadam se da će zadovoljiti očekivanja. Egdotički model koji je trebalo primijeniti građen je kroz etape rada na ES i gotovo da je nastao sam po sebi sa svrhom da ova knjiga omogući rad znanstvenika da daljnjim istraživanjima pridonesu novim spoznajama najranijoj pismenosti, jeziku, povijesnom kontekstu i slično.

Zahvalila se svima koji su joj u višedesetogodišnjem radu pomogli svojim savjetima i kritikama: prof. Olgi Perić, akademiku Tomislavu Raukaru, kolegi dr. sc. Tomislavu Galoviću, akademiku mons. Franji Šanjeku, rektoru HKS-a prof. Željku Tanjiću, prof. Damiru Kabiću, prof. Marku Trogrliću, akademiku Nenadu Cambiju, prof. don Slavku Kovačiću i mnogim drugima. U zaključku je rekla da svoj trud posvećuje svojim precima koji su se stoljećima hranili na ovoj knjizi i opstali na ovim prostorima.
Dr. sc. Tomislav Galović je između ostalog istaknuo daje ova naša najstarija knjiga temelj hrvatske kulturne baštine.

Prof. Olga Perić je govorila o filološkom značaju ovog Evangelijara, čestitavši Književnom krugu Split i Nadbiskupiji splitsko-makarskoj što sustavno rade na predstavljanju i promicanju baštine te na ovom prekrasnom izdanju za koje je posebno čestitala zaslužnoj prof. Matijević Sokol, na kraju zaželjevši da ovaj Splitski evangelijar zaživi punim životom kako je njegov izvornik/original živio u Splitu sva ova stoljeća.

U predgovoru ovog transkripcijskog Evangelijara mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski, među ostalim, napisao je: „Osobno sam osjetio ponos zbog Splitskog evangelijara kad je jedan od najvećih stručnjaka za kodikologiju i tekstualnu kritiku, bibličar, potom milanski kardinal Carlo Mario Martini pokazao veliko zanimanje za splitski kodeks glede nekih tekstualnih inačica Novoga zavjeta. Stoga je 1976. nadbiskup Frane Franić donio u Rim fotografije cijeloga Splitskog evangelijara te smo se nadbiskup i ja susreli na Biblijskom institutu s prof. Martinijem. (…)

Ovaj vrijedan rad otvara širi prostor još plodnijega dijaloga znanstvenika i splitskog kodeksa s obzirom na njegovo 'ruho' tj. ortografne, morfologiju, sintaksu i leksik, kao i s obzirom na mjesto i vrijeme nastanka... Danas nakon reprinta Splitskog evangelijara upućen je na svojevrsno studijsko misijsko poslanje jer je nazočan u mnogim bibliotekama i kulturnim ustanovama u domovini, Europi i šire, nudeći mogućnosti novih studija i raščlamba."

Predstavljanjem Splitskog evangelijara zatvorena je 28. Knjiga Mediterana, koja je okupila oko 195 sudionika na četiri znanstvena skupa i nizu predstavljenih knjiga, od 25. rujna do 1. listopada u Splitu.

misija / ika