Baština 373

'Visovac - Duhovnost i kultura na Biloj Stini': Riznica fratarskog otoka prvi put u javnosti na izložbi u Zagrebu

'Visovac - Duhovnost i kultura na Biloj Stini': Riznica fratarskog otoka prvi put u javnosti na izložbi u Zagrebu
Visovac iz zraka / Foto Paolo Mofardin

Velika baštinska izložba ''Visovac - Duhovnost i kultura na Biloj Stini'' otvara se u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u subotu, 30. studenog. Izloženo je 500 obnovljenih predmeta koji po prvi put napuštaju riznicu Franjevačkog samostana Majke od Milosti s otoka Visovca.

Dugo pripremana velika izložba blaga riznice Franjevačkog samostana Majke od Milosti s otoka Visovca, nazvana ”Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini” u Zagreb prvi put dovodi stoljećima prikupljan i čuvan iznimno vrijedan korpus baštine ovog samostana. 

Izložba je središnji ovogodišnji izložbeni projekt Muzeja za umjetnost i obrt koji predstavlja raskoš od oko 500 obnovljenih i restauriranih predmeta iz zbirki samostanske riznice, knjižnice i arhiva. Riječ je o jedinstvenom i golemom poduhvatu obnove samostanske baštine koja je od 15. stoljeća sve do danas bila gotovo zatrta od očiju javnosti i koja se predstavlja u punini svoga povijesna značenja: vjerskog i duhovnog, kulturnog i umjetničkog, baštinskog i identitetskog.

Gotovo šest stoljeća prikupljano blago i dragocjenosti franjevci su uspjeli sačuvati tijekom duge i burne povijesti obilježene osvajačkim ratovima i tuđinskom vlašću.

Izloženi su predmeti iz samostanskih zbirki slika, skulptura, liturgijskog posuđa, devocionalija, liturgijskoga ruha, zavjetnih darova, knjižne, arhivske i glazbene građe. Na ovom složenom interdisciplinarnom izložbenom i nakladničkom projektu pune tri godine radio je tim vrsnih stručnjaka pod vodstvom muzejske savjetnice iz Muzeja za umjetnost i obrt dr. sc. Anđelke Galić, autorice izložbe. 

Realizaciji izložbe prethodili su opsežno trogodišnje istraživanje, kao i valorizacija i stručno – znanstvene obrade predmeta iz Crkve Gospe od Milosti i samostanskih zbirki kroz sinergiju rada tima kustosa, konzervatora, restauratora, povjesničara umjetnosti, teologa, znanstvenika, arhitekata, muzikologa i muzejskih stručnjaka – kustosa.

Autorica izložbe, muzejska savjetnica iz Muzeja za umjetnost Anđelka Galić, u razgovoru za Hrvatski katolički radio rekla je da je Visovac poznat kao jedna od najljepših hrvatskih veduta te kao odgojno, prosvjetno, kulturno i obrazovno središte hrvatske povijesti. 

Od vrijednih eksponata izdvojila je Carski ferman Mehmeda IV. koji je osigurao franjevcima da pod turskom upravom mogu pastorizirati na širokom području, daleko širem od Visovca. ”Bili su dušebiznici od Like i Krbave do Cetine u vrijeme kad su Turci zauzeli taj kraj, a dijecezanski svećenici napuštali crkve. Sva duhovna skrb tada je bila na visovačkim fratrima. Tada je dio liturgijskog posuđa ostao po tim crkvama i kada je osnovan muzej fra Josip Soldo je tražio da se ti predmeti vrate na Visovac”, rekla je Galić.

Povijesni izvori bilježe postojanje samostana na Visovcu od 15. stoljeća, kada su, kako tumači Anđelka Galić, sljedbenici reda sv. Franje ”naselili napušteni augustinski samostan na Biloj Stini usidrenoj u mirnom toku rijeke Krke između Roškog Slapa i Skradinskog Buka. Otočić, nešto veći od samostana, nasipavanjem je povećavan, a crkva i samostan su dograđivani, da bi konačan izgled dobili u 18. stoljeću.”

Vjernici često hodočaste na ovo mjesto, Gospi Visovačkoj. Središte štovanja je Gospina slika koju su franjevci, prema predaji, donijeli kada su pred turskom najezdom napustili Bosnu i pronašli novo utočište na Visovcu. Otok Visovac stoga često nazivaju i Gospinim otokom. Kako navodi autorica izložbe, slika Gospe Visovačke smatra se jednom od najčašćenijih slika u Dalmaciji. Priča o njezinu nastanku vezana je uz šibensko progonstvo visovačkih fratara tijekom dugoga Kandijskoga rata u 17. stoljeću te njihov povratak na Bilu Stinu, kada su nastale dvije kopije izvorne slike iz 1576. – visovačka i šibenska.

Vrijedan je i relikvijar od sedefa s prikazom Navještenja, koji je stigao na otok iz Betlehema na početku 19. stoljeća, gdje ga je dao izraditi fra Grgur Kurtović iz Drniša.

Najstariji liturgijski predmet u Muzejskoj zbirci Franjevačkog samostana na Visovcu je gotički ophodni križ, odnosno procesijsko raspelo s kraja 14. stoljeća, koji ima simboličko značenje, a pripada razdoblju prije dolaska franjevaca na otočić.

Bit će izloženi i mnogi liturgijski predmeti. Uz pojedinačne liturgijske i druge crkvene predmete od srebra i metala, visovačka zbirka obuhvaća veću cjelinu zavjetnih darova i kruna za sliku Bogorodice i Isusa, zavjetnih pločica raznih oblika te zavjetnog nakita.

Izložbu, koja će biti otvorena do 2. veljače 2020., pratit će istoimena monografija istaknutih muzejskih stručnjaka i vanjskih suradnika koji su radili na obradi Zbirki i njihovoj valorizaciji. U njoj će se predstaviti rezultati istraživanja i valorizacija cjeline sagledane kroz odrednice duhovnosti i kulture, kroz obnovljene predmete iz samostanske riznice i artefakte koji posvjedočuju stoljetne veze Gospina otočića s najistaknutijim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe.

Misija / Katarina Varenica / Hkm