Baština 11388

U sklopu 31. Knjige Mediterana u Splitu predstavljeno izdanje 'Studije o Splitskom evangelijaru'

U sklopu 31. Knjige Mediterana u Splitu predstavljeno izdanje 'Studije o Splitskom evangelijaru'
Izdavači knjige su Splitsko-makarska nadbiskupija i splitski Književni krug

U sklopu 31. Knjige Mediterana, u prostorijama Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, predstavljena je, u nedjelju 22. rujna, knjiga pod nazivom „Studije o Splitskom evangelijaru“. Izdavači knjige su Splitsko-makarska nadbiskupija i splitski Književni krug. Na predstavljanju su sudjelovali: splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić, istraživač i knjižničar „Marulianuma“ Branko Jozić te profesor liturgike na splitskom KBF-u dr. sc. fra Domagoj Volarević.

Pozdravnu riječ uputio je akademik Nenad Cambi. Zahvalivši predstavljačima i publici na dolasku, rekao je kako je ovo djelo plod istraživanja Splitskog evangelijara s različitih aspekata. Posebnu je pohvalu izrekao profesorici Vedrani Delongi koja je „uložila veliki napor u sabiranje i prikupljanje znanstvenih radova kako bi nastalo ovo djelo“.

Branko Jozić osvrnuo se na povijesnu važnost Splitskog evangelijara, istaknuvši kako je „on početak naše pismenosti“. Napomenuo je i kako u njemu postoje tragovi društvenog ustrojavanja na ovim prostorima, što se očituje i u zabilješkama koje govore o prisegu vjernosti splitskom nadbiskupu. Osvrćući se na „Studije o Splitskom evangelijaru“, rekao je kako „ovo izdanje od devet relevatnih studija u izboru profesorice Vedrane Delonge nije lagano štivo jer u sebi sadrži raznovrsne znanosti“. 

Pojasnio je i kako osim povijesne, liturgijske, biblijske i arheološke znanosti u ovom djelu do izražaja dolaze i razne druge vještine, poput palografskih i filoloških. Kao drugu važnu stvar, naveo je kako ne postoji potpuno suglasje između autora s obzirom na ona ključna pitanja; poput vremena i mjesta nastanka Splitskog evangelijara. „Bez obzira na sve različite poglede domaćih i svjetskih znanstvenika, ova knjiga je vrijedna jer se uz sve metodološke razlike želi postići zajednički napredak u poznavanju Splitskog evangelijara“, zaključio je Jozić.

Fra Domagoj Volarević je naglasio kako je Splitski evangelijar „jedan od najvažnijih spomenika hrvatske i kršćanske kulture“. Pojašnjavajući važnost svih znanosti koje se bave proučavanjem Splitskog evangelijara, među kojima su paleografija, jezikoslovlje i povijest umjetnosti, istaknuo je kako se nikada ne smije zaboraviti da je evangelijar liturgijska knjiga.

„Za kršćane koji slave liturgiju evangelijar je važan jer se u njemu koristi simbolička analogija. Liturgija je govor simbola, stoga je evangelijar simbol utjelovljenog Krista. Kao što je Isus Krist utjelovljena Riječ Božja, tako je u evangelijaru ta Riječ 'materijalizirana' u obliku slova. Sv. Ambrozije nam u 4. st jasno govori o simbolizmu i važnosti evangelijara za kršćanski puk i bogoslužje“, nastavio je fra Domagoj. Kao veliki doprinos ovoga izdanja za proučavanje Splitskog evangelijara, fra Domagoj navodi kako se svi autori drže samo svoga znanstvenog područja, pridonoseći tako zajedničkom napretku u traženju istine. Ustvrdio je i kako se Splitski evangelijar treba promatrati kroz tri osnovna konteksta: liturgijski, tipološki i povijesni.

Završnu riječ održao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. „Kada govorimo o Splitskom evangelijaru trebamo uvijek sebi posvijestiti kako se radi o bogastvu cijele hrvatske Crkve. Riječ je o svjedočanstvu Riječi Božje i najvjerojatnije o svjedočanstvu Jeronimove Vulgate“, rekao je mons. Barišić u uvodnom dijelu izlaganja. Napomenuo je kako se predstavljanjem ovih studija završava jedan triptih.

Podsjetio je kako je Splitsko-makarska nadbiskupija u suradnji s Književnim krugom 2004. godine objavila uspjeli faksimil Splitskog evangelijara u povodu velike proslave 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, a potom i transkripciju kompletnoga kodeksa s kritičkim izdanjem njegova teksta 2016. godine. Nadbiskup je prikazao kratku povijest istraživanja Splitskog evangelijara, istaknuvši kako ga je kanonik don Ivan Devčić otkrio 1890. godine te je već i on o njemu pisao, a zatim su ga istraživali: profesor Anton Neumann, Viktor Novak (oko 1920. godine), liturgirač Dragutin Kniewald, Vladislav Popović, Radoslav Katičić, francuski profesor Victor Saxer, Nenad Cambi te profesorica Mirjana Matijević.

Rekao je i kako je na Međunarodnom kongresu za starokršćansku arheologiju 1894. godine u Solinu prvi put prezentiran javnosti. Istaknuo je i mudrost splitskih kanonika koji su Evangelijar sakrili na tavan kako bi spriječili njegovo premještanje u Beč, jer su u to vrijeme austrijske vlasti uzele brojne vrijedne papiruse i kodekse. 

Ustvrdio je i kako katedralna riznica nije dostojna jedne ovakve relikvije, izrazivši nadu kako će u novoj riznici splitske prvostolnice Evangelijar zauzimati mjesto koje mu po dostojanstvu i pripada. Zaključujući, istaknuo je kako ovo izdanje daje veliki doprinos u otkrivanju 'osobne karte' Splitskog evangelijara.

misija / slavko blažić / smn