Baština 1018

Dr. Esther Gitman u Splitu: Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svecem, što on već jest!

Dr. Esther Gitman u Splitu: Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svecem, što on već jest!
Pressica u povodu dodjele počasnog doktorata Sveučilišta u Splitu dr. sc. Estheri Gitman

Tiskovna konferencija povodom dodjele počasnog doktorata Sveučilišta u Splitu dr. sc. Estheri Gitman upriličena je u četvrtak, 13. lipnja, u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Na konferenciji su sudjelovali dr. sc. Esther Gitman, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, prof. dr. sc. Josip Dukić u ime Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. dr. Marin Barišić.

Prijedlog, Sveučilištu u Splitu, za dodjelu počasnoga doktorata dr. sc. Estheri Gitman podnijeli su Katolički bogoslovni fakultet u Splitu kao nositelj zahtjeva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Doktorat će se udijeliti na proslavi dana Sveučilišta u Splitu, koja će biti u Hrvatskomu narodom kazalištu u petak, 14. lipnja 2019. Počasni doktorat dodjeljuje se zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda, što je uzdigla na svjetsku razinu.

U ime Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Josip Dukić obrazložio je zašto je rad dr. Gitman predložen za počasni doktorat. Spomenuo je da historiografija može imati političke i ideološke predznake te da se upravo to dogodilo u Hrvatskoj, a događa se i u drugim zemljama. Kazao je kako je potrebno jasno izreći da je za vrijeme NDH bilo rasnih zakona zbog kojih su ljudi drugih vjeroispovijesti i nadzora ispaštali, a „jedna od njih je među nama. 

Ona je kao dijete bježala od tog sistema pa je tako boravila i u Splitu i u Korčuli. No nakon toga na političku je scenu došla nova ideologija komunizma koja je ispričala svoju interpretaciju povijesti, ali i nastavila s kršenjem ljudskih prava. Nove likvidacije i novi izgoni pa je tako i dr. Gitman morala ponovno bježati s ovih prostora“. Istaknuo je kako je započeti doktorat u 60. godini, kada je odlučila dobro proučiti taj dio svoga života i ustvrditi spoznaju da postoje i drugi ljudi koji su spašeni poput nje, hrabar čin. 

„Vi ste dokaz da nam trebaju hrabri pojedinci koji će osvjetljavati našu povijest, ali i kritika svim našim institucijama koje ne žele na sustavan način govoriti o povijesti kakva je zaista bila. Svjesni smo da ste vi najbolji svjedok vremena u kojem ste živjeli i dokaz da ono što piše u dokumentima ne pronalazimo u historiografiji. Izorali ste veliku brazdu u međunarodnim odnosima tj. u percepciji Hrvatske u svijetu. 50 godina sustavnog izvrtanja činjenica o hrvatskom narodu i poistovjećivanje istoga s jednim režimom je zločin. Hrvatska nije ni NDH ni komunistička partija već zemlja koja je otvorena različitostima i prepuna ljudi koji su spašavali drugog čovjeka, bez obzira na podrijetlo i vjeru. Veseli me što smo počeli suradnju sa Sveučilištem u Splitu i polako zajedno otkrivamo pravu povijest hrvatskog naroda“, zaključio je.

Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić zahvalio je dr. Gitman što je prešla toliki put zbog ove dodijele te što je čovjek istine. „Kada se netko toliko posveti traganju za istinom ne možete biti nego ganuti. Postoje podaci u koje je gospođa Gitman itekako zaronila u svoje vrijeme i prezentirala na pravi način koji može biti dostupan svima. Svi se slažemo da trebamo doznati istinu, skinuti stigmu genocidnosti. Toga u našem narodu nema i nikada nije bilo“, rekao je. 

Zahvalio je dr. Gitman što je na znanstveni način prezentirala pravu istinu koja mora doći do svih koji žive u Hrvatskoj i zaključio: „Bilo koji čovjek koji živi u Americi kaže 'Ja sam Amerikanac'. Do onog momenta kad tako i mi sebe budemo prezentirali nema nam sreće. Svi mi koji živimo na ovim prostorima smo Hrvati. Kad to jedanput shvatimo nema nam kraja“. Zahvalio je i Katoličkom bogoslovnom fakultetu na suradnji i ustrajnosti u borbi za istinu.

Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić naglasio je kako smo svi ponosni na znanstveni rad dr. Gitman koji nas je otvorio svijetu. „Radovi naših znanstvenika nažalost ne bi težili toliko jer ljudi misle da Hrvati trebaju tako misliti, no kada jedan znanstvenik poput dr Gitman pristupi našem važnom povijesnom događaju u slučaju Alojzija Stepinca, znanstveno, bez predrasuda i istinoljubivo onda to ima težinu. Sva naša istraživanja na jednu stranu, a ovo vaše jest stvarno vrijedno pažnje jer izlazi iz okvira jezika i naših granica. Kada ke otktije istina to je dobitak za svih i opće dobro“. Istaknuo je da su nam potrebni mostovi na ovom području, a da je dr. Gitman stup tih mostova koje možemo graditi međusobno. 

„Nema puno ljudi koji su se u tom vremenu tako izložili i branili načela dostojanstva svake osobe i obrane svakog čovjeka kao kardinal Stepinac. On zaslužuje titulu čovjeka pravednika, ali i kategoriju sveca. Da je po tom polju sve išlo glatko on bi ostao neprimijećen i ograničen samo na ovo naše područje i dio naših ljudi, a ovako će svi čuti i otkriti njegovu veličinu, ljudskost i duhovnost. Uvjeren sam da će on postati svetac ne samo naše domovinske Crkve nego i svecem čitavog svijeta“, zaključio je nadbiskup i zahvalio dr. Gitman na svemu što je do sada učinila i što će učiniti.

Dr. sc. Esther Gitman je pojasnila da ne bih htjela da mi zapamtimo Stepinca kao osobu u nekom balonu, već da si osvijestimo da je on sve činio za vrijeme rata kad je dio njegovog naroda uzeo teoriju i filozofiju Hitlera koji je govorio da se Židovski narod mora izbrisati s cijelog svijeta. „On je prvih mjesec dana bio sretan jer je mislio da će konačno imati slobodnu državu, ali je nakon toga vidio da je Pavelić dio filozofije koja nije dobra za hrvatski narod. Hrvati su se borili godinama da budu slobodni, a kada su nacisti došli oni su tu slobodu uništili. Njegova ljubav prema hrvatskom narodu nije imala granice. U tom kontekstu moramo promatrati Stepinca“, naglasila je i dodala da je kardinal zagovarao da ne postoje rase tj. da ima samo jedna, a to je Božja. 

„On je svoj narod volio i zato je izašao sa snagom da promjeni tu ideologiju koja nije bila humana. On je htio da njegov narod bude samo na strani istine i znao je da će zbog lošeg ponašanja onih koji su prionuli uz pogubne ideologije hrvatski narod patiti još mnogo godina, što se pokazalo istinitim. Postoji stigma i tu stigmu moramo promijeniti. Kada u tome uspijemo Stepinac će biti jako sretan sa svojim narodom“, zaključila je.

Konferenciji je prethodio susret nadbiskupa Barišića s dr. Gitman. Susretu su, uz prof. dr. Ljutića i prof. dr. Dukića nazočili: sa splitskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta rektor prof. dr. sc. Alojzije Čondić i prodekan za nastavu prof. dr. sc. Ante Akrap, s Hrvatskog katoličkog sveučilišta rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić i prorektor za međunarodnu suradnji prof. dr. sc. Emilio Marin, prof. dr. sc. Matko Marušić s Medicinskog fakulteta u Splitu, australska novinarka gđa. Ina Vukić i prof. Magda Maver.

Esther Gitman rođena je 1939. godine u Sarajevu. U vihoru ratnih stradanja nakratko se s obitelji preselila u Izrael, pa u Kanadu i odatle 1972. u SAD, gdje je bila uspješna gospodarstvenica. Dr. sc. Esther Gitman je povjesničarka i sociologinja te je apsolvirala krivično pravo. Široj javnosti poznata je po istraživanju hrvatsko-židovske povijesti o čemu je 1999. godine objavila disertaciju: Spašavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1942.-1945., skrenuvši svjetsku pozornost na tako važnu temu. Poseban predmet njezina istraživanja je istina o radu blaženoga kardinala Alojzija Stepinca i njegovoj pomoći Židovima tijekom Drugoga svjetskog rata.

Njezin rad je prepoznat od najvišega vrha državne vlasti u Republici Hrvatskoj, Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, koja je dr. sc. Esther Gitman odlikovala Redom kneza Branimira s ogrlicom “za osobite zasluge stečene istraživanjem, dokumentiranjem i promicanjem istine o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća te produbljivanju razumijevanja između hrvatskog i židovskog naroda.” Također je od Hrvatskoga katoličkog sveučilišta primila medalju za posebne zasluge u širenju istine o blaženomu kardinalu Alojziju Stepincu.

Osim spomenute disertacije, s aspekta povijesne znanosti, napose suvremene hrvatske crkvene povijesti, svoje znanstveno-istraživačko djelovanje dr. sc. Esther Gitman pretočila je u svoje dvije knjige: Kad hrabrost prevlada: Spašavanje i preživljavanje Židova u NDH 1941.-1945., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012. te Alojzije Stepinac: Pillar of Human Rights, Hrvatsko katoličko sveučilište/Kršćanska sadašnjost, 2019. godine. Dr. sc. Esther Gitman, kao znanstvenica, krenula je objektivno i pravedno, istinoljubivo i nepristrano u prosudbi istraživati neistraženo. O tomu je i sama izrekla duboke misli:

“Odabrala sam krenuti neistraženim područjem spašavanja Židova u NDH unutar šireg konteksta povijesti holokausta, ne samo zato što sam jedna od onih koji su preživjeli holokaust, nego zato što su me rezultati mog istraživanja uvjerili da spašavanje i preživljavanje tisuća Židova u vrlo neprijateljskom okružju i pod složenim uvjetima pokazuju nama i budućim naraštajima da se diktatori poput Hitlera, Mussolinija, Pavelića, Nedića i Tita, kao i njihove promašene filozofije, mogu pobijediti. Moj cilj nije umanjiti ulogu koju su ustaše imale u uništenju 75% hrvatskih i bosanskih Židova. Umjesto toga želim osporiti raširenu percepciju nekih povjesničara, među njima i dvojice Izraelaca, te srbijanskog režima, da je sve hrvatsko stanovništvo tada i sada krivo za zločine koje su počinili ustaše. Stepinčevi tužitelji ne spominju da je Stepinac, za razliku od mnogih drugih, odlikovan u Prvom svjetskom ratu i da su 150.000 Hrvata bili partizani, uključujući članove Stepinčeve obitelji. 

Moram priznati da mi tijekom svih ovih godina istraživanja ostaju na pameti dva pitanja: Kako bih se ja bila ponašala pod ugnjetavačkim režimom? Bih li ja imala hrabrosti koju je pokazala moja majka koja je ostavila za sobom dom i obitelj i pobjegla samo s jednom misli na pameti, da spasi mene? Bih li ja imala hrabrost nadbiskupa Stepinca i tisuća spasilaca da izložim opasnosti svoj život i život svoje obitelji? Nemam odgovore na ova pitanja, ali znam da su njihovi životi i njihova djela promijenili stvari i da trebaju biti vodilja nama i budućim naraštajima. Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svecem, što on već jest! Spasio je svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas.”.

misija / kristina bitanga / smn