Baština 3210

Proročanstvo svetog don Ivana Bosca: Parizu! Parizu! Tvoji domovi postat će hrpa ruševina

Proročanstvo svetog don Ivana Bosca: Parizu! Parizu! Tvoji domovi postat će hrpa ruševina
FOTO Christophe Petit Tesson / Pool via REUTERS

I dok svjetski mediji izvještavaju kako Veliki tjedan nije mogao gore početi, te kako je katastrofalni požar u jednoj od najznamenitijih i najpoznatijih katoličkih crkava na svijetu, katedrali Notre-Dame, najteže oštećenje te znamenitosti, hrvatski katolički svećenici, zabrinuti za budućnost kršćanske Europe, s tom se tvrdnjom teško mogu složiti.

Iako se katoličke teme slabo obrađuju u hrvatskim medijima, novinari zapadnoeuropskih zemalja sve češće izvještavaju o kraju kršćanske Europe te dolasku novog doba, onog potpune tolerancije. Stoga su mnogi od njih, pogotovo britanski mediji, u ovom požaru vidjeli i svojevrsnu simboliku – paradigmatično govore o krizi vjerske slike u Francuskoj, nekada "najstarijom kćeri Crkve", gdje danas svega 4,5 posto katolika prisustvuje svetim misama.

Francuska revolucija

– Ne umanjujući tragediju požara, pariška katedrala uvjerljivo je najoskvrnjenija bila za vrijeme Francuske revolucije, kada su gole prostitutke izlagali po oltarima. Da su tada Hrvati napravili nešto tako, i dandanas bi nas zvali barbarima i divljacima – kazao nam je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Katolički svećenici uputili su nas i na proročanstvo svetog Ivana Bosca, mistika, zaštitnika mladih i utemeljitelja salezijanskog reda.

– Rat dolazi s juga, mir sa sjevera. Francuski zakoni više ne prepoznaju Stvoritelja, ali Stvoritelj će se ukazati, te će je posjetiti tri puta sa šibom gnjeva svoga. U prvom posjetu on razbija njezin ponos osvajanjem, pljačkanjem uništene žetve i ubijanjem ljudi i blaga. U drugom posjetu velika babilonska bludnica koja tjera pristojne ljude da uzdišu i da je zovu bordelom Europe ostat će bez vođe te će biti žrtva nereda. 

Parizu! Parizu! Umjesto da se naoružaš u ime Gospodnje, utvrđuješ se domovima nemorala. Ti ćeš ih sam uništiti. Tvoj idol, Panteon, bit će sažegnut u pepeo kako bi se ovo ostvarilo: 'Nasilje, širi laži o meni.' Tvoji neprijatelji dovest će te do neimaštine, gladi, straha, i učinit će od tebe užas svih naroda. Ah, jao tebi ako ne prepoznaš ruku koja te udara! Želim kazniti nemoral i prezir prema Mojemu Zakonu, govori Gospodin. U trećem posjetu past ćeš u ruke stranaca. Tvoji neprijatelji izdaleka će promatrati kako tvoje palače gore. Tvoji domovi postat će hrpa ruševina s krvi tvojih heroja kojih više nema – stoji u mističnim viđenjima sveca koji je živio u 19. stoljeću (1815. – 1888.).

Iskorijeniti kršćanstvo

Iako se u povijesnim udžbenicima to nikako ili jako malo spominje, ideolozima Francuske revolucije jedna je od prvih zadaća bila iskorijeniti kršćanstvo iz života ljudi. Uništavali su križeve i svete slike, zabranili vjerske obrede i svetkovine, mijenjali toponime koji su sadržavali izraz "sveti". Palile su se knjige, talila srebrnina i zvona katedrale. Crkve su pretvarali u krčme, konjušnice i skladišta. 

Stolna katedrala Notre-Dame nije bila pošteđena, pogotovo kada se uvodio kult novih božanstava Božice Razuma i Vrhovnog Bića. Iznimno slikovita bila je svetkovina u čast Božice Razuma održana 10. studenoga 1793. u katedrali Notre-Dame. Kada su u prepunu crkvu stigli predstavnici vlasti, gole žene i prostitutke bile su glavne zvijezde, a predstavljale su božice Razuma i Slobode.
U crkvama diljem Francuske provodile su se pijanke i orgije, od čega se Katolička crkva dugo oporavljala.

Nestvaran prizor izgaranja i djelomičnog urušavanja gotičke pariške katedrale Naše Gospe, Notre-Dame, koja je u ponedjeljak navečer nestajala u ognju pred očima zaprepaštene svjetske javnosti, premda svi žele vjerovati kako je riječ o nesretnom slučaju, podsjetio je na niz napada na katoličke crkve u Francuskoj.

Od početka godine devastirano je na desetke katoličkih crkava i vjerskih objekata, što je uključivalo paljevinu i skrnavljenje. Prošlog mjeseca izbio je požar u drugoj najvećoj katoličkoj crkvi u Parizu, Saint-Sulpice, za koji se smatra da je podmetnut, a od početka godine zabilježeni su vandalski napadi na crkve u Dijonu, Houillesu, Lavauru i Nîmesu.

Službena Katolička crkva u Francuskoj, zemlji koja nosi naziv "Primogenita filia Ecclesiae" ("Prvorođena kći Crkve"), nakon što se u Reimsu 498. godine pokrstio franački kralj Klovis, čime je Francuska postala prva kršćanska europska zemlja, smatra kako ne treba dizati uzbunu oko ovih događaja. 

Zanimljivo je kako je upravo "Prvorođena kći Crkve" bila prva zemlja koja se u Revoluciji 1789. godina brutalno obračunala s Katoličkom crkvom, a desetak godina kasnije Crkvom je pokušao i ovladati car Napoleon koji je raspuštao samostane, a crkve pretvarao u konjušnice. S vremenom su francuska država i Crkva uspjeli srediti odnose, no zadnjih godina agresivni sekularistički pokret ponovno se obrušava na katoličke bogomolje. Vandali novog doba razbijaju kipove, ruše svetohraništa u kojima se čuvaju svete čestice, razbacuju hostije, lome križeve, što su jasni znakovi rasta antikatoličkih osjećaja.

Razbacane hostije

Prošlog tjedna povijesna crkva sv. Sulpicija u Parizu zapaljena je odmah nakon podnevne mise u nedjelju – nije bilo ozlijeđenih, incident se istražuje, a vatrogasci pretpostavljaju da je riječ o podmetnutoj paljevini. U katoličkoj crkvi sv. Nikole u Houillesu prošlog mjeseca pronađen je u komadiće razbijen kip Blažene Djevice Marije s Djetetom, oltarni križ je bačen na tlo, a u veljači je u katedrali Saint-Alain u Lavauru spaljena oltarna tkanina, porazbijeni križevi i svetački kipovi te podmetnut požar u jednoj od kapela.

Na jugu zemlje, u Nimesu, blizu španjolske granice, zapaljen je oltar crkve Notre-Dame des Enfants (Gospe od djece), a na zidu je križ nacrtan ljudskim izmetom. Posvećene hostije, za koje katolici vjeruju kako su tijelo Kristovo, pronađene su rasute po smeću ispred crkve. Početkom veljače oštećen je oltar u crkvi Notre-Dame u Dijonu, glavnom gradu Burgundije, a hostije su također izvađene iz tabernakula i porazbacane.

Biskup Nimesa msgr. Robert Wattebled istaknuo je kako je taj čin profanacije za katolike bolan i izvijestio da je samo u veljači zabilježeno 47 dokumentiranih napada na crkve i vjerske objekte.
Bečki Opservatorij netrpeljivosti i diskriminacije prema kršćanima u Europi iznosi kako je prošle godine došlo do povećanja napada na katoličke crkve za 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izvršna direktorica Ellen Fantini smatra kako se Francuska suočava sa sve većim problemima nasilja protiv kršćana, u čemu prednjače anarhističke i feminističke skupine.

– Držim kako u Francuskoj postoji rastuće neprijateljstvo prema Crkvi i njezinim simbolima koji su sveti za katolike. Skrnavljenje posvećenih hostija vrlo je osoban napad na katoličanstvo i kršćanstvo, puno više nego pisanje grafita po vanjskim zidovima crkava. Pritisak dolazi od radikalnih sekularista ili antireligijskih skupina, kao i od feminističkih aktivista koji ciljaju na crkve kao simbole patrijarhata s kojim treba raskrstiti – dodala je.

Obeščašćenje vjere

Paradoksalno, Francuska je, ulažući stotinjak milijuna eura u borbu protiv islamofobije i amtisemitizma, uspjela smanjiti napade na te vjerske skupine, dok u isto vrijeme broj protukatoličkih napada rapidno raste, pa ih je 2017. zabilježeno 878, a godinu kasnije gotovo tisuću! Neobično je i kako se napadi na katoličke crkve gotovo i ne bilježe u medijima, dok se svaka provokacija na račun ostalih religijskih skupina žestoko kritizira.
Glavni tajnik Biskupske konferencije msgr. Olivier Ribadeau-Dumas izjavio je da skrnavljenje crkve nije isto što i obična provala.

– Otvoriti sveto hranište, uzeti hostije i obeščastiti ono što je za nas temelj vjere, prisutnost Isusa Krista, nama je strašno – zaključio je.
– Budimo razumni, ne razvijajmo diskurs progona, ne želimo se žaliti – komentirao je pitanje o napadima na crkve nadbiskup Georges Pontier, predsjednik Francuske biskupske konferencije.

Tihana Marović
Damir Šarac