Baština 1473

Muslimanska stranka protjerala svetog Jeronima iz nizozemskog Utrechta

Muslimanska stranka protjerala svetog Jeronima iz nizozemskog Utrechta
Caravaggiov "Sveti Jeronim u meditaciji"

Zoran primjer kako će izgledati "nova Europa" ovih dana pružio je nizozemski grad Utrecht. Nakon pobune stranke koja zastupa prava islamske zajednice u tom gradu, vlasti su odustale od reklamiranja velike izložbe "Utrecht, Caravaggio i Europa", posvećene djelima Michelangela Merisija da Caravaggia (1571. – 1610.), začetnika baroknog slikarstva i prvog slikara ovog pravca!

Muslimanima Utrechta, navodi katolički portal bitno.net, zasmetala je prisutnost kršćanskih motiva na ulicama, a među slikama koje su trebale biti na plakatima jedna je od najslavnijih slika svetog Jeronima Dalmatinca, prevoditelja Biblije na latinski jezik, crkvenog oca i naučitelja, rođenog u Stridonu u Dalmaciji, jednog od najvažnijih svetaca kršćanstva, ujedno i zaštitnika rodne Dalmacije!

Pored "Svetog Jeronima u meditaciji", ulja na platnu iz 1605., koje se čuva u Montserratu kod Barcelone, još jedan Caravaggiov prizor zabranjen je za javno oglašavanje – "Polaganje Krista u grob" iz 1603. godine, iz Vatikanske pinakoteke, dva remek-djela europske umjetnosti sedamnaestog stoljeća.

Otvaranje velike izložbe "Utrecht, Caravaggio i Europa" u Centraal Museumu predviđeno je za 16. prosinca i kako je već uobičajeno (dosad bilo) u zapadnim gradovima, najavu izložbe trebali su predstavljati plakati s izborom iz najslavnijih djela čuvenog slikara, a postav je uključivao i radove njegovih učenika koji su slikarski zanat usavršavali u Rimu.

No, čim je objavljeno kako će se reprodukcije postaviti na javna mjesta kao pozivi za izložbu, reagirala je socijaldemokratska stranka Denk, koju su osnovali turski doseljenici i čiji je program utemeljen i na zaštiti prava muslimanskih migranata u Nizozemskoj, te je upućen oštar prosvjed gradskom vijeću i gradonačelniku Utrechta.

Zatražili su da se kršćanski prizori ne postavljaju na pročelja zgrada, posebno blizu mjesta na kojima žive pripadnici drugih vjera i nacionalnosti, a kojima takve slike ne bi bile privlačne ni ugodne.
Denk je postavio i javni upit ne bi li bilo bolje na ulice postaviti reprodukcije nekih suvremenih umjetnika umjesto Caravaggia koji "koristi biblijske i kršćanske motive", što njegova djela čini neprikladnim za prezentaciju svim stanovnicima Utrechta, a postavili su pitanje i prikladnosti financiranja "umjetnosti kršćanskog sadržaja".

Gradske vlasti su na te primjedbe promptno reagirale, ispričale su se svima koje su kršćanski motivi možebitno povrijedili, te odlučile na javna mjesta postaviti umjetnikove slike bez kršćanskih motiva.
Protiv ove odluke ustali su vijećnici Narodne stranke za slobodu i demokraciju te Stranke slobode upozoravajući kako je riječ o "apsurdnoj cenzuri", jer je Caravaggio odavno dio zapadne kulturne baštine. Bez uspjeha.

Već trideset godina je u švedskom gradu Växjöu zbog "uznemiravanja građana" zabranjeno zvoniti s kampanela katoličke crkve svetog Mihaela, no, prema odluci gradskih vlasti, dopušteno je da se s minareta mjesne džamije oglašava poziv na molitvu, kako se ne bi ugrožavala vjerska prava muslimanskih stanovnika. Nasuprot tome, molbe katoličke zajednice dosad su odbacivane, premda župnik Ingvar Fogelqvist tvrdi kao su zvona malena, ali bi katoličku crkvu učinio vidljivijom u gradu, posebno nedjeljom i prilikom sprovodnih obreda.

– Nije u redu. Odnos prema muslimanima je puno bolji nego prema nama. Riječ je o poštenju. Nakon što je džamija dobila dopuštenje za poziv na molitvu, i mi razmišljamo o novom zahtjevu – kazao je župnik u ime 1700 katolika u gradu s protestantskom većinom.

Mišljenja gradskih političara su podijeljena: tradicionalisti smatraju kako će odluka gradskih vlasti dodatno povećati podjele, dok predstavnici muslimanske zajednice pozdravljaju odluku gradskih otaca smatrajući kako će različitosti dodatno ojačati društvo. Glasnogovornik islamske zajednice u Växjöu najavio je kako će švedski muslimani iste zahtjeve poslati i drugim gradovima, kako bi se poruka islama čula diljem zemlje.

Piše Damir Šarac