Baština 995

DKK Sanja Nikčević, dobitnica 'Buvine': Europa je izbacila Boga

DKK Sanja Nikčević, dobitnica 'Buvine': Europa je izbacila Boga
Sanja Nikčević nagradu je primila iz ruku Mira Gavrana / CROPIX

Uručivanjem nagrade za izniman doprinos kršćanskoj kulturi "Andrija Buvina" teatrologinji i kazališnoj kritičarki dr. Sanji Nikčević, u Splitu je svečano zatvorena 14. po redu manifestacija "Dani kršćanske kulture".
Nagradu joj je uručio najuspješniji hrvatski dramatičar Miro Gavran, inače član Savjetodavnog vijeća ove manifestacije.

Istaknutoj autorici čestitali su splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, zamjenik splitskoga gradonačelnika Nino Vela, te izaslanik ministrice kulture Radoslav Bužančić, koji su u svojim govorima izrazili zadovoljstvo kvalitetom sadržaja manifestacije koja se, osim u Splitu, paralelno odvija i u Šibeniku i Dubrovniku.
O profesionalnim uspjesima dr. Nikčević, uz obrazloženje o dodjeli nagrade, govorio je urednik nakladničke kuće Verbum mr. Petar Balta.

U glazbenom dijelu programa nastupio je mješoviti vokalni ansambl "Schola cantorum Split" pod ravnanjem Sare Dodig Baučić.
Manifestacija "Dani kršćanske kulture" koja je trajala od 17. do 27. ožujka ponudila je više od 60 raznih kulturnih sadržaja.

Ovogodišnja dobitnica nagrade "Andrija Buvina" na manifestaciji "Dani kršćanske kulture" je dr. sc. Sanja Nikčević. Nagradu je dobila za izniman doprinos kršćanskoj kulturi. Profesorica, teatrologinja i kazališna kritičarka objavila je više od stotinu znanstvenih, stručnih i publicističkih tekstova u zemlji i svijetu, uredila je pet antologija, napisala deset autorskih knjiga, osnovala je i deset godina vodila Hrvatski centar ITI-UNESCO, predsjednica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara, članica Glavnog odbora Matice hrvatske, redovna profesorica na Sveučilištu u Osijeku i selektorica Festivala kršćanskog kazališta od njegova pokretanja 2015. I - ima još puno planova.

Nagrada, koju je osmislio kipar Kuzma Kovačić inspiriran detaljem s vratnica splitske katedrale, kaže dobitnica, došla joj je u pravo vrijeme.
- Nisam u životu dobila puno nagrada, ali svaka, pa i ova, stigla je u pravi čas. Izgleda da svaki put kada mi je u životu teško, kada se umorim, kada se zapitam ima li smisla sve ovo što radim - stigne nagrada kao neki Božji poticaj, kao poruka da je ipak vrijedno - i da nisam sama u svojim nastojanjima, veli dobitnica.
Svoj rad, i književni i predavački, naglašava, vezala je uz temeljne ljudske i kršćanske vrijednosti, a u okviru svoje struke nastoji ukazati publici na djela koja vrijedi pogledati i pročitati i koja, kako kaže, uglavnom nisu uključena u glavnu kazališnu struju koja dominira u čitavoj Europi - pa i kod nas.

Moć lijepoga

Zanimalo nas je kako definira tu struju i tko je predstavlja - a Sanja Nikčević navest će redatelje Olivera Frljića, Ivicu Buljana, Dalibora Matanića i još neke - koji po njezinu sudu naprave i dobre predstave, ali u svima dominira isti svjetonazor beznađa.
- U čitavoj Europi vlada svjetonazor sekularizma koji je izbacio Boga. Umjetnici se nadaju da će kritikom društva popraviti svijet, ali ne uspijeva im - prikazuju samo svijet bez nade, bez smisla. Dobro; nemam ništa protiv raznovrsnosti, ali nje nema - u glavnu struju ne pripuštaju se drugačije estetike.

Nigdje pouke, poruke ni katarze. Nestalo je nešto što poznajemo još iz davnina i što itekako ima smisla - i antičke tragedije i srednjovjekovni mirakuli nosili su poruku kako treba živjeti, od čega se treba čuvati i kako se zlo može popraviti.
Međutim, dramska literatura koja ukazuje na moć lijepoga i dobroga nije nikada nestala. Ali, nakon Drugog svjetskog rata potisnuta je u drugi plan i tek je treba otkrivati. To okrivanje je u zadnje vrijeme u fokusu mog interesa, odaje teatrologinja.

Zanimalo nas je što misli o činjenici da se i iz teških, beznadežnih tema može izroditi pozitivna reakcija.
- Teško, ako se ne nudi pročišćenje. Sekularizam je doveo do toga da se svaki motiv u koji je uključen Bog, nada, dobro i lijepo - ocjenjuje kao loš. A nekakve kategorije vrijednosti ipak moraju postojati. Danas je u srži svih djela pojedinac i njegova osobna sreća. Viši životni ciljevi zanemareni su i stalno se nameće ista, crna slika...

Vitez Rolando

Sanja Nikčević bacila se tako u potragu za starijim i novijim dramskim djelima koji nude nešto drugo: posebno joj je interesantno djelo "Graničari" Josipa Freundenreicha iz 19. stoljeća, koje je tada u HNK Zagreb imalo rekordnu gledanost i 300 izvedbi.
- Danas moji studenti plaču uz najmanje dvije scene iz tog starog pučkog igrokaza s elementima melodrame. Potom je tu i Kalman Mesarić, pa Josip Eugen Tomić i Milan Begović sa svojim "Božjim čovjekom". Otkrivam stalno zaboravljena djela hrvatskih pisaca koja nude nadu, smisao i ideju da se ono loše može popraviti, očistiti, navodi laureatkinja, a od suvremenih pisaca koje cijeni u prvi red stavlja Renea Medvešeka i Mira Gavrana - kojega, uvjerila se, u svijetu puno više cijene nego kod nas i veoma ozbiljno pristupaju režiji njegovih komada.

Uvjerena je da su povratak smislu, vjera i nada svakome potrebni:
- Eto, i Ionesco, koji je pisao o besmislu, pred kraj života napisao je libreto za operu o poljskom svecu Maksimilijanu Kolbeu - očito je da se preobratio, misli teatrologinja.
U suvremenoj hrvatskoj drami, osim beznađa, smetaju joj i stereotipi - ludi branitelj, disharmonična obitelj, tranzicija, migracije. Pa i redatelji koji uzimaju glavnu ulogu, iznad pisaca i glumaca. Zato, veli, traži drukčije tekstove jer ih traže i publika i sve više i profesionalni ansambli.

S tim je usko povezan i novi projekt u kome će sudjelovati čitava njezina obitelj:
- Otvaramo u Zagrebu knjižaru i antikvarijat. Zvat će se "Vitez Rolando". Bit će teatroloških djela, mojih knjiga, i ovih starih koje sam vam spominjala, a rijetko se gdje mogu naći. Drugi dio bit će vezan uz povijest, time će se baviti sin, to je njegova struka, a i inače će se on najviše posvetiti knjižari jer ja dva dana u tjednu moram biti na fakultetu u Osijeku, odaje Sanja Nikčević.

Pišu Jasmina Parić
Jasenka Leskur