Baština 393

Petir: Hrvatska ima zakone za borbu protiv nasilja nad ženama

Petir: Hrvatska ima zakone za borbu protiv nasilja nad ženama
Hrvatska eurozastupnica Marijana Petir

U jeku rasprave o ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, odnosno Istanbulske konvencije, Europski je parlament na dnevni red svoje plenarne sjednice u Strasbourgu također uvrstio ovu temu čime su određeni zastupnici željeli izvršiti pritisak na preostalih 11 država članica koje tu konvenciju nisu ratificirale.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir podnijela je Europskom parlamentu pisanu izjavu te je komentirala najave o mogućoj ratifikaciji Istanbulske konvencije u Hrvatskoj. „Pravo država članica je da samostalno, poštujući mišljenje vlastitih građana, prihvate ili odbiju ratifikaciju bilo koje međunarodne konvencije pa tako i Istanbulske konvencije. Tvrditi kako je borba protiv nasilja nad ženama moguća samo i isključivo ratifikacijom Istanbulske konvencije je netočna i neutemeljena“, napominje Petir.

Ona također naglašava kako je Hrvatska već ugradila u svoje zakonodavstvo svih 48 mjera i mehanizama borbe protiv nasilja nad ženama predviđene Konvencijom. „Stoga nema potrebe da se ona ratificira i na taj način omogući uvođenje i onih odredbi koje se ni na koji način ne odnose na borbu protiv nasilja nad ženama nego izravno krše načelo supsidijarnosti i temeljna ljudska prava zagarantirana postojećim pravno važećim nacionalnim i međunarodnim odredbama“, kazala je Petir.

Petir smatra kako je upravo zato potrebno odbiti implementaciju ideologije koja se nameće kroz nejasnu i ideološki obojanu definiciju „roda“. Ona napominje kako „rod kao pravni pojam ne postoji te se radi o neznanstvenom konceptu stoga je krivo i neutemeljeno uvjetovati države članice na uvođenje takvog pojma jer on ne donosi ništa osim klime pravne nesigurnosti“.

Podsjetimo kako je Istanbulska konvencija prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje bi se ta Konvencija trebala odnositi, već ju je pripremala „ad hoc“ stručna skupina, a države su preko Vijeća ministara “samo” prihvatile finalni tekst (bez glasovanja o njemu) što znači da za javnu raspravu o sadržaju gotovo i nije ostavljen prostor. Dosad je Konvenciju ratificiralo 17 država članica Europske unije.

Istanbulska konvencija pojam roda promatra kao društveni konstrukt i razlikuje pojmove „rodnog identiteta“, „roda“ i „spola“ (čl. 4. st. 3.). Prema Konvenciji (čl. 3. c): „’rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.” Takvom definicijom unosi se podjela između čovjekova spola kao spola i društvene dimenzije spola, nazivajući je “rodom”, jer pretpostavlja da su spol i njegova društvena dimenzija dvije odvojene i nepovezane stvarnosti, za što nema utemeljenja u realnosti ni u znanosti, već proizlazi iz ideologije – rodne ideologije.

misija / petir.eu